Beč
 "Wien" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Wien (razdvojba). |
| Ovo je glavno značenje pojma Beč. Za druga značenja, pogledajte Beč (razdvojba). |
|
Wien Wean |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
 |
|||||
|
|||||
| Koordinate: 48°12′N 16°22′E / 48.2°N 16.367°EKoordinate: 48°12′N 16°22′E / 48.2°N 16.367°E | |||||
| Država | Austrija | ||||
| Vlast | |||||
| - Gradonačelnik | Michael Häupl (SPÖ) | ||||
| Površina | |||||
| - Ukupna | 414,90 km² | ||||
| - Kopno | 395,51 km² | ||||
| - Voda | 19,39 km² | ||||
| Najveća visina | 542 m (Hermannskogel) | ||||
| Najmanja visina | 151 m (Lobau) | ||||
| Stanovništvo (2010.) | |||||
| - Grad | 1.698.822 | ||||
| - Gustoća | 4.094.5/km² | ||||
| - Urbano područje | 1.996.885 | ||||
| - Područje utjecaja | 2.268.656 | ||||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||||
| Poštanski broj | 1010 - 1239, 1400, 1450 | ||||
| Registarska oznaka | W | ||||
| Službena stranica www.wien.at | |||||
| Karta | |||||
 Položaj Beča u Austriji |
|||||
.svg)
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs), glavni i najveći grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.
Grad leži na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slovačkom i slovačkog glavnog grada Bratislave. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije). Simbol Beča je katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkog nadbiskupa, a zaštitnik grada je Sveti Leopold. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk).
Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Beč su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr.. Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskog Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većine današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojeg vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.
U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca i posljedično glavni grad Svetog Rimskog Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskog naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada je dva puta poražena Osmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.). 1679. grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.
Godine 1815. u njemu je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon poraza Napoleona, a koji se održao s manjim izmjenama sve do Prvog svjetskog rata.
Bečko sveučilište osnovano je 1365. Na njemu su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu osnovano je prema bečkom uzoru 1874. U Beču je dio svoje karijere kao profesor slavistike proveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo značenje se smanjuje. 1938. Austriju je Anschlussom pripojila Njemačka, te je grad izgubio status glavnog grada. 2. travnja 1945. Crvena armija je pokrenula ofenzivu, te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata, Austrija je odvojena od Njemačke, te je gradu vraćen status glavnog grada. U doba hladnog rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.
[uredi] Zemljopis i klima
Beč se nalazi u sjeveroistočnoj Austriji na najistočnijem proširenju Alpa. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj strani Dunava, a danas se proteže na obje strane rijeke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime grad se nalazi na prijelazu iz Oceanske u Umjereno kontinentalnu klimu. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C, te relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C.
[uredi] Znamenitosti
|
Povijesno središte Beča |
|
|---|---|
 Svjetska baština - UNESCO |
|
 |
|
 |
|
| Godina uvrštenja: | 2001. (25. zasjedanje) |
| Vrst: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv, vi |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO |
[uredi] Stari grad
Povijesno središte Beča (Innere Stadt) je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkog neklasicizma (Gründerzeit) ali i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st. u kojemu se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njene važnosti u razvoju klasične glazbe. Tu se nalaze znamenite građevine:
- Katedrala sv. Stjepana u Beču (Stephansdom)
- Romanička crkva sv. Ruperta (Ruprechtskirsche)
- Dvorac Schönbrunn sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
- Crkva sv. Karla u stilu rokokoa
- Kraljevska palača Hofburg
- Gradska vijećnica (Rathaus)
- Kraljevsko kazalište (Burgtheater)
- Austrijski Parlament
- Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum)
- Bečka Poštanska štedionica (Postsparkasse)
- Dvorac Belvedere
- Bečka državna opera (Wiener Staatsoper)
- Muzej Albertina u Beču
- Zgrada bečke secesije (Wiener Secession)
- Hundertwasserhaus
- Gasometer
- Neogotička Zavjetna crkva (Votivkirche)
- Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba
-
Schönbrunn s panoramom grada -
Dvorac Belvedere -
Zavjetna crkva
[uredi] Ostale znamenitosti
- Muzej Liechtenstein posjeduje djela velikih umjetnika kao što su: Rembrandt, Rubens i Van Dyck
- Etnološki muzej (Museum für Völkerkunde) posjeduje Montezuminu perjanicu
- Likovna akademija
- Zabavni parkovi Prater i Wiener Riesenrad
-
Wien Kärntnerstraße -
Muzej Liechtenstein
[uredi] Turizam
Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-povijesnim spomenicima iz doba Austro-Ugarske monarhije, raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su Beethoven ili Mozart. U gradskom središtu (Innenstadt) nalazi se veličanstvena katedrala sv. Stjepana te brojni spomenici uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. U neposrednoj blizini su i Bečka državna opera (Wiener Staatsoper), ulica Kärntner Straße - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice kao i znameniti Ring - ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od 1980. godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, jazz barovima i priredbama svake vrste.
Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenomm (Weihnachtsmarkt) od kojih je najpoznatiji Christkindlmarkt koji se pred Gradskom vijećnicom održava od 1975. godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci Schönbrunn, Hofburg i Belvedere ili poznati muzejski kompleks MuseumsQuartier.
Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD, Španjolske, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih, te arapskih i azijskih zemalja. 2005. godine Beč je ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja.
[uredi] Gradovi prijatelji
Beč je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Ostali projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Beč |
|
|||||||||
|
|||||||
