Jegersek
|
|
|||
|---|---|---|---|
|
|
|||
|
|
|||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Zalska | ||
| Površina | 99.98 km² | ||
| Nadmorska visina | 140 m | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°EKoordinate: 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 62.158 | ||
| Pošta | 8900 | ||
| Pozivni broj | 92 | ||
| Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
|
|
|||
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Povijest [uredi]
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habzburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Takođe, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je doživjeo ponovo razvoj i rast stanovništva. Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicionu krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživjeo zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.
Gradovi prijatelji [uredi]
Izvori [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]