Zračna luka Charles de Gaulle

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Međunarodna Zračna luka Charles Gaulle

Aeroports de Paris logo.svg

Aeroport de Roissy.JPG

IATA: CDG – ICAO: LFPG
Osnovni podaci
Vlasnik/Operater Aéroports de Paris
Služi gradu Paris
Nadmorska visina 119 m / 392 ft
Koordinate 49°00′35″N 002°32′52″E / 49.00972°N 2.54778°E / 49.00972; 2.54778Koordinate: 49°00′35″N 002°32′52″E / 49.00972°N 2.54778°E / 49.00972; 2.54778
Internetske stranice aeroportsdeparis.fr
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
m ft
08L/26R 4.215 13.829 Asfalt
08R/26L 2.700 8.858 Beton
09L/27R 2.700 8.858 Asfalt
09R/27L 4.200 13.780 Asfalt
Statistika (2012.)
Broj zrakoplova 497,763
Putnici 61,611,934
Izvori: AIP France,[1] Airports Council International (ACI)[2][3]

Međunarodna Zračna luka Charles Gaulle (IATA: CDG , ICAO: LFPG) , također poznat i kao Zračna luka Roissy (ili na francuskom samo Roissy) je najveća francuska zračna luka i jedan je od vodećih svjetskih zrakoplovnih prometnih centara. Glavno je prometno središte Air-Francea.

Ime je dobila po Charles de Gaulleu (1890.-1970.), vođi Slobodnih francuskih snaga i utemeljitelju Francuske pete Republike. Nalazi se unutar dijelova nekoliko općina, 25 km na sjeveroistoku Pariza[1]. Tijekom 2012. godine kroz zračnu luku je prošlo 61.556.202 putnika i obrađeno je 497.763 zrakoplova[4] po čemu je sedma najprometnija zračna luka u svijetu i druga najprometnija zračna luka (nakon londonskog Heathrowa) u Europi. Prema prihvatu i otpremi zrakoplova nalazi se na 10. mjestu u svijetu i prvom u Europi. U teretnom prometu zračna luka je peta najprometnija na svijetu i druga najprometnijih u Europi, odmah iza Zračne luke Frankfurt. Ukupno je u 2011. godini obrađeno 2.087.952 metričkih tona tereta[4].

Roissypôle[uredi VE | uredi]

Roissypôle je kompleks unutar Zračne luke Charles de Gaulle koji se sastoji od poslovnih zgrada, trgovačkih centara i hotela. Kompleks uključuje sjedište Air Francea[5], poslovni kompleks s uredima Continental Square, hotel Paris Charles de Gaulle Airport Hilton[6] i zgradu Le Dôm. Le Dôme uključuje sjedište uprave Air Francea i njegovih podružnica[7]. U Continental Squareu je sjedište XL Airwaysa[8] Francea i uprava Air Franceove podružnice Servair.

Terminali[uredi VE | uredi]

Zračna luka ima tri terminala: Terminal 1[9] je najstariji, Terminal 2[10] prvobitno izgrađen isključivo za Air France danas je znatno proširen a koriste ga i druge zrakoplovne tvrtke i Terminal 3 (bivši T9) namijenjen za domaći charter i niskotarifne aviotvrtke. Od 4. travnja 2007. godine interna laka željeznica (CDGVAL) povezuje sve terminale (osim hale 2G), željezničke postaje i parkirališta. Samo je jedna postaja CDGVAL-a za Terminal 2 u blizini željezničke tako da je udaljenost do Hala 2A-2B više od 500 m. Da bi se došlo od Terminala 1 do 2G potrebno je koristiti i CDGVAL i autobus.  

Terminal 1[uredi VE | uredi]

Terminal 1

Prvi terminal u obliku hobotnice je dizajnirao Paul Andreu. U sredini se nalazi okrugla zgrada sa šalterima za registraciju putnika i trakama za preuzimanje prtljage. Oko centralnog dijela su sedam satelita s izlazima za putnike u koje se dolazi podzemnim prolazima. Kroz veliki stakleni toranj u sredini zgrade vidi se svaki kat. Prvi kat je rezerviran za tehničku podršku i nije dostupan javnosti. Na drugom katu se nalaze trgovine i restorani, postaja CDGVAL-a i dio sa šalterima za registraciju putnika iz nedavne obnove. Većina šaltera se nalazi na trećem katu koji također ima prilaz za putnike koji dolaze autobusima, taksijem i specijalnim vozilima. Za odlazak je namijenjen četvrti kat na kojem se nalaze trgovine bescarinske prodaje, granične i carinske kontrole. Kroz tunele ispod asfaltne površine dolazi se do satelitskih terminala na kojima su izlazi. Putnici u dolasku preko tih istih satelita usmjeravaju se kroz tunele na peti kat gdje se nalaze trake za izdavanje prtljage, carinska kontrola i područje za ulaz i izlaz putnika s terminala. Na četiri gornje etaže smještena je uprava, zrakoplovne tvrtke i prostori za parkiranje. Treći, četvrti i peti kat su povezani kroz splet pokretnih stepenica raspoređenih oko sredine zgrade (ne prolaze kroz centralni stakleni toranj) a na otvorenim dijelovima prekriveni su prozirnim pokrovom kao zaštita od vremenskih prilika.

Prvotno je planirana izgradnja nekoliko terminala ovakvog modela. Prve godine rada pokazale su ipak i nekoliko nedostataka zbog izvornog dizajna zgrade. Dok je izuzetno pogodan za putovanja koja počinju ili završavaju u Parizu, terminal nije pogodan kao veće prometno središte radi nemogućnosti njegovog proširenja. Mnogi putnici su razočarani jer se, za razliku od situacije na Zračnoj luci Orly, iz terminala ne vide zrakoplovi.

Terminal 2[uredi VE | uredi]

Terminal 2

Terminal 2 sačinjavaju sedam hala: 2A, 2B, 2C, 2D, 2E, 2F i na udaljenosti od 800 m 2G. U prvih šest dolazi se na prizemnom nivou ili kroz podzemne prolaze. K, L i M nisu hale nego izlazi Hale E što ponekad zbunjuje putnike. Do Terminal 2G može se doći samo autobusnom linijom iz drugih terminala. Željezničkoj postaji brzog vlaka ispod Terminal 2 može se pristupiti iz hala 2C-2F.

Terminal 3[uredi VE | uredi]

Terminal 3 čini zasebna zgrada u kojoj se odvijaju i dolasci i odlasci. Nalazi se 1 km od Terminala 1 a pješačka staza duga je 3 km. Postaja brzog vlaka je na udaljenosti od 300 m pješice. Terminal nema izravne izlaze za putnike nego se putnici u zrakoplove prevoze autobusima.

Izvori[uredi VE | uredi]


Airport symbol.svg Nedovršeni članak Zračna luka Charles de Gaulle koji govori o zračnim lukama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.