Đurđic (Ivanska)
| Đurđic | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska županija |
| Općina/grad | Ivanska |
| Najbliži veći grad | Bjelovar |
| Površina[1] | 15,9 km2 |
| Visina | 148 mnm |
| Koordinate | 45°47′29″N 16°50′33″E / 45.7914857352217°N 16.8424218893051°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 156 |
| – gustoća | 10 st./km2 |
| Poštanski broj | 43231 |
| Pozivni broj | 043 |
| Autooznaka | BJ |
  Đurđic Đurđic na zemljovidu Hrvatske | |
Đurđic je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Ivanska, Bjelovarsko-bilogorska županija.
U povijesnim podacima o postanku župa između 1334. i 1501. god., spominje se i župa u Hejmovcu (Đurđicu). Vremena, koja su slijedila bila su turbolentna i mnogi su zapisi izgubljeni ili uništeni. Došlo je do naseljavanja i raseljavanja stanovništva pa se ponovo selo Đurđic spominje tek u 17. stoljeću. Selo je dobilo ime po župnoj crkvi sv. Jurja. Tijekom povijesti, selo je bilo do temelja spaljeno i opljačkano i tek u 17. stoljeću ponovo naseljeno doseljenicima zapadno od rijeke Česme.
Postupno se oporavljalo tako, da je vremenom postalo jedno od najbogatijih sela sve do I. svjetskog rata. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom i uzgojem stoke. Poslije II. svjetskog rata, poljoprivreda je pomalo zapostavljana. Industrijalizaciju je osjetilo i selo Đurđic. Danas je selo dosta zapušteno, mladi odlaze u gradove, ostalo je većinom staračko stanovništvo. Bez obzira na sve seljani su uvijek znali održavati društvene običaje. Jedan od običaja, koji se do danas održao je običaj "Đurđara". Djeca i mladi ljudi nose košaru opletenu mladim bukovim grančicama i navraćaju u svaku kuću čestitajući Jurjevo (blagdan sv. Jurja). Uz to se pjeva i prigodna pjesma "Opa đipi Đuro"). Godine 1931. u Đurđicu je osnovan Ogranak kulturno prosvjetnog društva Hrvatske seljačke sloge. Radio je s prekidima i ponovno oživio pod nazivom KUD "Sloga-Đurđic".
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
- 2021. - 156
- 2011. – 203[3]
- 2001. – 258
- 1991. – 282 (Hrvati - 276, Jugoslaveni - 2, Srbi - 1, ostali - 3)
- 1981. – 354 (Hrvati - 345, Jugoslaveni - 6, ostali - 3)
- 1971. – 459 (Hrvati - 455, Srbi - 2, ostali - 2)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 258 stanovnika[4] te 85 obiteljskih kućanstava.[5]
| broj stanovnika | 410 | 378 | 399 | 435 | 403 | 455 | 445 | 418 | 488 | 465 | 512 | 459 | 354 | 282 | 258 | 203 | 156 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Napomena[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorpopis2011 - ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| |||||||
.gif){kind=small}