Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Bjelovar
Površina	2640 km2
Broj stanovnika (2021.)	101.879 stanovnika
Gustoća stanovništva	38,59 stan./km2
Broj gradova	5
Broj općina	18
Broj naselja	323
ISO 3166-2:HR	HR-07
Pozivni broj	+385 (0)43
Župan	Marko Marušić
Dan županije	8. lipnja
Službene stranice	http://bbz.hr/
Portal Hrvatske

Ovo je članak o suvremenoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Bjelovarska županija i Bjelovarsko-križevačka županija.

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U gospodarskom smislu najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

Gradovi:
- Grad Bjelovar
- Grad Čazma
- Grad Daruvar
- Grad Garešnica
- Grad Grubišno Polje

Općine:
- Općina Berek
- Općina Dežanovac
- Općina Đulovac
- Općina Hercegovac

- Općina Ivanska
- Općina Kapela
- Općina Končanica
- Općina Nova Rača
- Općina Rovišće
- Općina Severin
- Općina Sirač
- Općina Šandrovac
- Općina Štefanje
- Općina Velika Pisanica
- Općina Veliki Grđevac
- Općina Veliko Trojstvo
- Općina Velika Trnovitica
- Općina Zrinski Topolovac

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.879 žitelja (2,63 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 38,59 stanovnika/km².

Bjelovarsko-bilogorska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	84893	95981	101420	130901	150825	163039	162453	173597	166485	170651	167599	157811	149551	144042	133084	119764	101879
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: Hrvati 82,6 %, Srbi 7,1 %, Česi 5,3 %, Mađari 0,9 %, te ostali.

Današnje županijsko ozemlje je 1991. obuhvaćalo općine, koje su imale 144 042 žitelja, a etnički sastav je bio: Hrvati 67,9 %, Srbi 16,1 %, Česi 5,8 % i drugi.

U ovoj županiji živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte zbivanja za navedenu narodnosnu zajednicu.

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Trenutačni župan je Marko Marušić, zamjenica je Marija Jungić.

Popis župana[uredi | uredi kôd]

Tihomir Trnski (1993. – 1994.) HSS
Željko Ledinski (1994. – 1997.) HSS
Marijan Coner (1997. – 2000.) HDZ
Damir Bajs (2000. – 2008.) HSS
Miroslav Čačija (2009. – 2013.) HSS
Damir Bajs (2013. – 2021.) Nezavisna lista Damir Bajs
Marko Marušić (2021. – danas) HDZ

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom., na jugoistoku s Požeško-slavonskom županijom. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolina rijeka Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2652 km², što je 3,03 % od ukupne površine Hrvatske i na njenom području obitava 101.879 žitelja prema popisu iz 2021. godine. Središte županije je grad Bjelovar. Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život.

Kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju teku sljedeće rijeke:

Česma – ulijeva se u Lonju
Ilova – ulijeva se u Lonju
Toplica – ulijeva se u Ilovu
Garešnica – ulijeva se u Ilovu
Velika rijeka – ulijeva se u Česmu
Bjelovacka – ulijeva se u Česmu
Plavnica – ulijeva se u Česmu

Povijest[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članci o temama: Bjelovarska županija i Bjelovarsko-križevačka županija

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljodjelstva, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj. U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije županije.

Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi krmača i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.

Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.

Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krumpira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.

Također je važna gospodarska grana županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.

S dugogodišnjom tradicijom tekstilna je industrija, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske.

Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog lijeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizirana za proizvodnju strojeva za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora. „Fenor” iz Nove Rače bio je najznačajnija tvornica opruga u bivšoj Jugoslaviji s više od 550 zaposlenih.

Geoprometni položaj županije povoljno utječe na razvoj cestovnoga prometa, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja prometnih tvrtki, koje svojim suvremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate povijesti i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna Terezijana kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i gospodarski sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, Vinodar, izložba vina, Dožinky, žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival Djeca, radost, pjesma, međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe te Sirač poznat po manifestaciji Dani šljiva i rakija u Siraču na kojoj se predstavljaju svi proizvodi od šljiva, te kulturno-umjetničkim programom, popraćenim glazbom i nastupima domaćih glazbenika. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.