Ľudovít Štúr

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ľudovít Štúr
Bozetech Klemens Stur.jpg
Puno ime Ludevít Velislav Štúr
Rođenje 28. listopada 1815.
Uhrovec, Slovačka
Smrt 12. siječnja 1856.
Modra, Slovačka
Nacionalnost Slovak
Književni period romantizam
Potpis Slovakia Podpis-LudovítStur.jpg

Ľudovít Velislav Štúr (Uhrovec, 28. listopada 1815.[1] - Modra, 12. siječnja 1856.), bio je vođa Slovačkog narodnog preporoda u 19. stoljeću, organizator narodnooslobodilačkog pokreta, političar i ideolog, kodifikator slovačkog književnog jezika, pjesnik, publicist i redaktor.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ľudovít je rođen u naprednoj učiteljskoj obitelji Samuela Štura koji je bio učitelj u Trenčinu gdje se oženio s Anom Mihalcovom.[2] Obitelj se kasnije preselila u Uhrovce gdje se rodio Ľudovít. Zanimljivo je da se kasnije u istoj kući rodio Alexander Dubček poznati slovački političar.

Sudjelovao je na Slavenskom kongresu u Pragu 1848. godine gdje je podupro ideju austroslavizma. Kratko vrijeme živio je u Zagrebu gdje je došao 19. lipanja 1848. godine. U Zagrebu je uređivao politički list Slavenski jug i surađivao s ilircima. Napisao je djelo Slavenstvo i svijet budućnosti (Das Slawenthum und die Welt der Zukunft, objavljeno 1867. u ruskom prijevodu), u kojem je osudio austroslavizam, a budućnost vidio u sveslavenskoj državi pod vodstvom Rusije. Sustav reformiranoga slovačkog jezika objasnio je 1846. u raspravama Slovačko narječje ili potreba pisanja u tom narječju (Nárečja slovenskuo alebo potreba písaňja v tomto nárečí) i Nauk o slovačkom jeziku (Nauka reči slovenskej). Zauzimao se za slavenstvo u kojem će svi narodi sačuvati svoj identitet. Uoči revolucije 1848., Štúr je bio zastupnik u Ugarskom zemaljskom saboru u Požunu za grad Zvolen. Ondje je po prvi puta predstavio neke od slovačkih zahtjeva, a posebice onaj da se slovački jezik počne rabiti barem u pučkim školama. Kao prva knjiga na novom slovačkom jeziku, objavljeno je 1844. drugo godište Hurbanova almanaha Nitra, u kojem su bili predstavljeni svjetonazor i književni program tzv. Štúrove pjesničke škole.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Ľudovít Štúr : Život a dielo (1815 – 1856) : Zborník materiálov z konferencie Historického ústavu SAV, 1956, s. 20.
  2. záznam o úmrtí Ľudovítovej matky Anny Štúrovej v matrike evanjelického cirkevného zboru Trenčín"