Šefik Bešlagić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Šefik Bešlagić
Rođenje 6. travnja 1908.
Smrt 18. studenoga 1990.

Šefik Bešlagić (Gornja Tuzla, 6. travnja 1908. - Sarajevo, 18. studenoga 1990.) bosanskohercegovački kulturni povjesničar.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnoškolsko obrazovanje završio je u Doboju, nižu gimnaziju u Tuzli. Učiteljsku školu završio je u Sarajevu 1928., a višu pedagošku školu pohađao je u Zagrebu od 1935. do 1937., gdje je i diplomirao. U vremenu od 1938. do 1943. kao nastavnik službovao je u Drnišu, Konjicu i Tuzli, a od 1947. do 1949. bio je direktor gimnazije u Doboju. Vanredno je studirao u Beogradu na Filozofskom fakultetu od 1949. do 1950. Godine 1955. dobio je zvanje stručnog suradnika, 1959. zvanje savjetnika, a 1961. zvanje višeg stručnog saradnika. Od 1952. do 1967. (kada je i umirovljen) bio je direktor Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti (Zavoda za zaštitu spomenika kulture) Bosne i Hercegovine. Umro je 19. studenoga 1990.[2]

Obnašao je dužnost predsjednika Društva konzervatora Jugoslavije te urednika časopisa Naše starine. Najvećim dijelom svoga djelovanja istraživao je srednjovjekovne nadgrobne spomenike, a posebno stećke. Dobitnikom je Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine za 1972. i nagradom "Veselin Masleša" za naučnoistraživački rad, kao i Plakete grada Sarajeva, Plakete grada Doboja te Povelje Turističkog saveza Bosne i Hercegovine.[2]

Izbor iz djela[uredi VE | uredi]

  • Kupres (1954.)
  • Stećci na Blidinju (1959.)
  • Kalinovik (1962.)
  • Grborezi (1964.)
  • Popovo (1966.)
  • Stećci Centralne Bosne (1967.)
  • Stećci – Kataloško topografski pregled (1971.)
  • Stećci – kultura i umjetnost (1982.)
  • Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine (1985.)
  • Leksikon stećaka (posmrtno, 2004.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Bešlagić, Šefik Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 21. listopada 2017.)
  2. 2,0 2,1 Esad Kurtović, Bibliografija Šefika Bešlagića (1908 - 1990), Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Mostar, 2003., str. 215.-217.