Konjic

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Konjic
Konjic
Konjic
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska
Osnovan 1382.
Vlast
 - Gradonačelnik Emir Bubalo (SDA)
Površina
 - Općina 1.169 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 11.165[1]
 - Gustoća 23 st/km²
 - Urbano područje 26.381 (općina)
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88400
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.konjic.ba
Zemljovid
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini
Konjic
Konjic na karti BiH
Konjic
Konjic
Konjic na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Konjic
Zemljopisne koordinate 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65395°N 17.96333°E / 43.65395; 17.96333Koordinate: 43°39′14″N 17°57′48″E / 43.65395°N 17.96333°E / 43.65395; 17.96333
Nadmorska visina 268 m

Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Konjic imala je 43.878 stanovnika, raspoređenih u 151 naselju.

Stanovništvo općine Konjic
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani 22.486 (89,41%) 23.815 (54,27%) 22.826 (52,26%) 21.599 (52,83%)
Hrvati 1.553 (6,18%) 11.513 (26,23%) 11.748 (26,89%) 12.034 (29,43%)
Srbi 355 (1,41%) 6.620 (15,08%) 6.518 (14,92%) 6.669 (16,31%)
Jugoslaveni 1.358 (3,09%) 2.051 (4,69%) 202 (0,49%)
ostali i nepoznato 754 (3,00%) 572 (1,30%) 534 (1,22%) 375 (0,91%)
ukupno 25.148 43.878 43.677 40.879

Konjic (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Konjic
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6.697 (48,77%) 4.947 (42,84%) 4.316 (45,03%)
Hrvati 3.036 (22,11%) 2.566 (22,22%) 2.925 (30,51%)
Srbi 2.536 (18,47%) 2.116 (18,32%) 2.000 (20,86%)
Jugoslaveni 1.195 (8,70%) 1.755 (15,20%) 160 (1,66%)
ostali i nepoznato 265 (1,93%) 161 (1,39%) 183 (1,90%)
ukupno 13.729 11.545 9.584

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Konjic sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Argud, Bale, Bare, Barmiš, Bijela, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brda, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Česim, Čestaljevo, Čičevo, Čuhovići, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dramiševo, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Gapići, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Gvozno, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Hotovlje, Idbar, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Kale, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljusići, Ljuta, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Obrenovac, Obri, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Podhum, Podorašac, Pokojište, Polje, Polje Bijela, Požetva, Prevlje, Radešine, Rajac, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strgonice, Studenčica, Sultići, Susječno, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Vrhovina, Zaborani, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zelomići i Zukići.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Konjic ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Brda, Čestaljevo, Gapići, Gvozno, Hotovlje, Luko, Ljusići, Ljuta, Polje, Rajac, Susječno, Trešnjevica, Vrhovina i Zelomići ranije su pripadala općini Kalinovik koja je ušla u sastav Republike Srpske, a naseljena mjesta Dramiševo, Seljani i Zaborani pripadala su općini Nevesinje u čiji je sastav ušlo naseljeno mjesto Česim koje je pripadalo općini Konjic.

Popis katolika u kapelaniji Konjic-Zaslivlje 1838.[uredi VE | uredi]

Fra Mijo Kobačić napravio je popis svojih župljana 1838., kad je kapelanija proglašena samostalnom.

Katoličko stanovništvo kapelanije Konjic-Zaslivlje 1838.
naselje broj kuća stanovništvo
Biela 6 35
Cagare 4 16
Čelebići 2 12
Doljnje Selo 4 19
Glogošica 4 22
Jošanica 2 21
Konjic 5 28
Kuti 3 34
Lončari 3 19
Madeškovići 5 32
Omolje 4 35
Oraovica 4 20
Oskoruša 1 7
Ovčari 3 8
Prevje 1 7
Repovica 4 41
Spiljani 4 29
Stan 3 21
Turija 8 73
Zabrđe 7 63
Zaslivlje 19 112
ukupno 99 657

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Stjepan II., ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan franjevački samostan u Konjicu. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice. Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bio je postao zloglasan po uvjetima. [3]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Džamija u Konjicu

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Konjic.
  • Službena stranica
  • Kamenjar.com POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI
  1. Čukle, Mirsad. Popis u općini Konjic. Novikonjic.ba, preuzeto 23. veljače 2019.
  2. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. travnja 2019.
  3. Braniteljski portal Croportal.ba ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)