Šid

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šid
Grb
Grb
Koordinate: 45°07′N 19°13′E / 45.117°N 19.217°E / 45.117; 19.217Koordinate: 45°07′N 19°13′E / 45.117°N 19.217°E / 45.117; 19.217
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srijemski okrug
Općina Šid
Površina
 - Ukupna 47.4 km²
Visina 113 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 16.311
 - Gustoća 344 st./km²
Poštanski broj 22239
Pozivni broj 022
Registarska oznaka ŠI/ШИ
Zemljovid
Šid na karti Srbija
Šid
Šid

Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške Gore.

Šid je voćarsko vinogradarski kraj. Pored poljoprivrede, razvijena je prehrambena industrija, posebno prerada žita. U gradu je i suvremena industrijska klanoica i tvornica za proizvodnju jestivog ulja, te tekstilna industrija i trikotaža. Ima turistički potencijal, posebno za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića.

Pored Šida prolazi autocesta Zagreb-Beograd.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno NDH.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prije Domovinskog rata u Šidu je živilo 7.000 Hrvata, 5.000 Hrvata pod pritiskom se iselilo iz grada.[1]

Godina broj stanovnika
1991. 14 066
2002. 16 301
2006. 17 155

Nacionalni sastav:

Godine 2010. je osnovano prvo kulturno društvo Hrvata u Šidu, HKUD Šid.[2]

Kultura[uredi VE | uredi]

U blizini sela Privina Glava nalazi se manastir Privina Glava. Po nekim legendama, manastir je pronašao čovjek po imenu Priva u XII. stoljeću.

Prapovijesno nalazište Gradina na Bosutu, ostaci grada i crkve u Moroviću, crkva u Molovinu, srednjevjekovni grad Berkasovo, grob Filipa Višnjića u Višnjićevu, galerija Save Šumanovića i Ilijanum u Šidu. Grobnica palih boraca na Srijemskom frontu i dr.

U Srijemu djeluje nekoliko nacionalnih kulturnih društava hrvatsko HKD Šid koje održava folklornu reviju na blagdan Presvetog Srca Isusova Srijemu od srca. U Šidu također djeluju slovačko kulturno-umjetniško društvo SKUS Jednota, srpsko KUD Sveti Sava i rusinsko KPD Đura Kiš.[3]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Razvijena je poljoprivreda, industrija, trgovina, uslužne djelatnosti i promet. Poznati su poljoprivredmo-industrijski kombinat i kemijska industrija. U ovom delu Srijema na domaku Fruške gore poznata su lovišta, izletište Lipovača i manastir Pribina glava.

Općina Šid[uredi VE | uredi]

Općina Šid je najzapadnija općina Srijema i upravno spada u Srijemski okrug u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.

Naseljena mjesta su: Adaševci, Bačinci, Batrovci, Berkasovo, Bikić Do, Bingula, Erdevik, Gibarac, Ilinci, Jamena, Kukujevci, Ljuba, Molovin, Morović, Privina Glava, Vašica, Višnjićevo, Sot i Šid

Službeni jezik je srpski, a u srpnju 2009. se razmatra i uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Šidu [4].

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. Slavko Žebić: Osnovano prvo kulturno društvo Hrvata u Šidu, Zvonik, 6-7/2010., str. 17.
  3. ZKVH Hrvatsko kulturno društvo „Šid“ – Šid, 25. lipnja 2010. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)
  4. Hrvatski uskoro službeni jezik u Šidu?, Hrvatska riječ br. 332/2009., 17. srpnja 2009
  5. In memoriam Marijan Hodak - redatelj, umjetnik, zaljubljenik u Paiz, Grad Stari Grad, 30. srpnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]