Jamena
| Jamena | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 44°53′N 19°03′E / 44.883°N 19.050°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Šid |
| Površina | |
| - Ukupna | 70.2 km² |
| Visina | 75 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1.130 |
| - Gustoća | 16 st./km² |
| Poštanski broj | 22248 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | SM |
| Zemljovid | |
  Jamena | |
Jamena (srp. Јамена) je selo u zapadnom Srijemu u Vojvodini. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Srbije.
Pripada općini Šid. Rijekom Savom odijeljena je od BiH, a cestovni putevi vode prema Račinovcima i Strošincima u Hrvatskoj, te prema selu Morović Vojvodini.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo postoji još od rimskog doba, a tijekom povijesti više puta je uništeno i obnavljano. 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata čitavo selo su spalili ustaše i pritom ubili 2500 ljudi.
Kod poslijeratnog crtanja granice između SR Hrvarske i AP Vojvodine, pripadnost sela Jamena rješavano je godinama nakon povlačenja granice između Hrvatske i Srbije od strane Đilasove komisije i dodjele Iloka Hrvatskoj. Premda su zahtjevi NO-a za priključenje drugoj republici pretežno opravdavani drugim vrstama argumenata, bilo je jasno da iza njih stoje nacionalni obziri. Tako je i formulirano u dopisu Okružnog NO-a Slavonski Brod poslanom Predsjedništvu Vlade NRH 20. studenog 1946.: »Napominje se, da je selo Jamena uvijek prije bilo u sklopu sreza Šidskog, a geografske i saobraćajne prilike, a pomalo i nacionalne, jer je to mjesto naseljeno velikom većinom Srba, upravo imperativno diktiraju da se želji naroda izadje u susret«.[1][2]:str. 282.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Jamena ima 1.121 stanovnika, od čega većinu čine Srbi.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Matica hrvatska Petar Bagarić: Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata 1945–1956.. Tema broja: Granice Republike Hrvatske u svjetlu odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj vali. Hrvatska revija 3, 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)
- ↑ M. Štambuk-Škalić, »Hrvatska istočna granica u dokumentima 1945–1947.«, Fontes (Zagreb), 1
| |||||