Šipovik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Šipovik
Šipovik na karti BiH
Šipovik
Šipovik
Šipovik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Središnja Bosna
Entitet Federacija BiH
Županija Središnja Bosna
Općina/Grad Travnik
Zemljopisne koordinate 44°13′37″N 17°37′59″E / 44.227°N 17.633°E / 44.227; 17.633Koordinate: 44°13′37″N 17°37′59″E / 44.227°N 17.633°E / 44.227; 17.633
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 202
Pošta 72270
Pozivni broj 030
Šipovik2.jpg
Šipovik

Šipovik je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Selo je smješteno u podnožju planine Vilenica, jugozapadno od Travnika, 2 kilometra od centra grada. Nalazi se na desnoj obali rijeke Lašve. Rijeka Lašva razdvaja Šipovik i Kalibunar. Na istoku graniči sa selom Pirota, na zapadu sa selom Kokošari i na jugu sa selom Vidoševići. Šipovik pripada župi Ovčarevo.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo Šipovik se prvi put pismeno spominje 1736. godine u izvješću biskupa fra Mate Delivića, koje je sačinio prilikom posjeta Lašvanskoj župi. U tom izvješću je spomenuto da selo Šipovik ima 6 kuća, 28 duša i 19 krizmanika [2]. U prošlosti se stanovništvo uglavnom bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i iskorištavanjem šume.

Nakon Drugog svjetskog rata uz Šipovik se gradi tekstilna i obućarska tvornica "Borac" te se većina stanovništva zapošljava u toj tvornici.

Tijekom Hrvatsko-bošnjačkog rata 1993.-1994. god. dolazi do masovnog egzodusa domicilnog stanovništva. U Šipoviku je ostalo dvadesetak, uglavnom starijih civila koji su bili cijeli rat zastrašivani, maltretirani i ubijani. U tom periodu Šipovik naseljavaju muslimanski prognanici iz bosanske Krajine. Selo je većim dijelom opljačkano i devastirano.

Do prvog značajnijeg povratka dolazi tijekom 1996. godine. U 1997. i 1998. godini, na području travničke općine dogodilo ukupno osam ubojstava Hrvata (šest civila povratnika i dva policajca). Jedno od ubojstava se dogodilo u Šipoviku. U periodu od 1996.-2000., uprkos napadima na povratnike, vraća se polovica domicilnog stanovništva a muslimanski prognanici su se iselili.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[3]

ukupno: 352

  • Hrvati - 308 (87,5%)
  • Srbi - 4 (1,14%)
  • Jugoslaveni - 23 (6,53%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 17 (4,83%)

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 202

  • Hrvati - 197 (97,52%)
  • Bošnjaci - 2 (0,99%)
  • Srbi - 1 (0,50%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 (0,99%)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. rujna 2020.
  2. Jelinić J., "Spomenici kulturnog rada Franjevaca Bosne Srebrene", Mostar 1927, 40 sl.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Šipovik koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.