Željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Željeznička pruga Pčelić – Daruvar – Banova Jaruga je dio prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.

Shema pruge
Banova Jaruga
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska
Međurić
Poljana
Bijela
Brezine-Bujavica
Kukunjevac
Dobrovac
Lipik
Pakrac Grad
Pakrac
Badljevina
Sirač
Bijela
Daruvar
Toplica
Vukovje
Maslenjača
Škodinovac
ova dionica je djelomično otvorena
Koreničani
vlakovi prometuju 2 puta tjedno[1]
Potočani-Katinac
Đulovac
Pivnica
Pepelana
zamjenski autobus prema Virovitici
Željeznička pruga Varaždin – Dalj
Pčelić

Povijest[uredi | uredi kôd]

Željezničku prugu od Barče do Pakraca je gradilo društvo Vicinalna željeznica Barč – Pakrac. Koncesiju je 3. ožujka 1884. dobio Heinrich Benies, koju je kasnije ugovorom od 10. svibnja 1884. preuzelo Carsko kraljevsko povlašteno društvo Južnih željeznica.

Dionica pruge od Barče do Pakraca je otvorena 18. kolovoza 1885., a dionica pruge od Banove Jaruge do Pakraca 29. studenoga 1897.

Drugu dionicu izgradilo je dioničko društvo Parovozna (gözmozdony) lonjskopoljska željeznica.[1][2] Ista je tek 1932. prešla pod državne željeznice.[2]

Dana 16. svibnja 2010. u 19 sati u Daruvaru je ispraćen zadnji vlak prije privremenoga zatvaranja pruge. Od 17. svibnja 2010. u 9 sati privremeno je zatvorena za promet dionica pruge od Sirača do Pčelića. Iako je privremeno zatvaranje bilo planirano do 11. prosinca 2010., isto se još iskazivalo u voznom redu za razdoblje od 9. prosinca 2012. do 14. prosinca 2013.

Od 6. svibnja 2013. pruga je ponovno otvorena za promet od Banove Jaruge do Daruvara.

Nadnevka 24. travnja 2014. u 20:42 ispraćen je posljedni putnički vlak iz Daruvara do Banove Jaruge, od Pakraca neprekidno trubeći do željezničkoga kolodvora u Lipiku punih 7 minuta u znak sjećanja da je on taj posljedni putnički vlak na pruzi.[3]

Duljina prugâ[uredi | uredi kôd]

  • 91,6 km – Barča – Pakrac
  • 29,6 km – Banova Jaruga – Pakrac

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Lajnert, Siniša. Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas, Hrvatske željeznice, Zagreb, 2004., ISBN 953-6278-10-3
  • xxxxxxxx. Sto godina železnica Jugoslavije : zbornik članaka povodom stogodišnjice železnica Jugoslavije : 1849. – 1949., Štamparsko preduzeće Jugoslovenskih železnica, Beograd, 1951., (COBISS.BH), (COBISS.SI), (COBISS.SR)

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gorničić-Brdovački, Josip. Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine : građenje, organizacija i financijalni odnosi, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1952., str. 194. – 196.
  2. 2,0 2,1 Bunijevac, Helena. Povijest "Parovozne lonjsko-poljske željeznice" // Zbornik Povijesnog društva Pakrac-Lipik, Povijesno društvo Pakrac–Lipik, 2008., br. 5., str. 5–9., ISSN 1845-111X
  3. Prometovanje vlaka kroz Lipik i Pakrac odlazi u prošlost