Pakrac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pakrac
Pakrac (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Požeško-slavonska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8.855 stan.
Gradonačelnik Davor Huška (HDZ)
Poštanski broj 34550
Zemljovid
Pakrac na karti Hrvatska
Pakrac
Pakrac
Pakrac na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°26′N 17°11′E / 45.44°N 17.19°E / 45.44; 17.19
Pakrac i Pakra

Pakrac je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Pakrac se sastoji od 42 naselja (stanje 2006.), to su: Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić, Kraguj, Kričke, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budići.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Pakrac nalazi se u u zapadnom dijelu Slavonije, u sastavu Požeško-slavonske županije.

  • Geografska širina: 45°26'21"N
  • Geografska dužina: 17°11'46"E
  • Nadmorska visina: 178 m
  • Površina: 358,82 km²
  • Gustoća naseljenosti: 365 st./km²

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe Austro-Ugarske kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije : Česi, Mađari, Nijemci i Talijani.

˝Do kraja drugog svjetkog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo Hrvata.˝[nedostaje izvor] Nakon drugog svjetskog rata u grad se naseljavaju Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima[nedostaje izvor]. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.

U Domovinskom ratu dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do operacije Bljesak, dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa Hrvati danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (68,3%), dok pripadnika nacionalnih manjina i dalje ima preko 30% (Srbi 17,1 %, Talijani 6,3%, Česi 3,0 %).

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnjim granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima je bio sljedeći:

  • Badljevina - 828 st., Hrvati 680 (82,12%), Srbi 25 (3,01%), ostali 123 (14,87%)
  • Batinjani - 266 st., Srbi 154 (57,89%), Hrvati 55 (20,67%), ostali 57 (21,44%)
  • Bjelajci - 38 st., Srbi 38 (100%)
  • Branešci - 305 st., Srbi 296 (97,04%), Hrvati 5 (1,63%), ostali 4(1,33%)
  • Brusnik - 112 st., Srbi 111 (99,10%), ostali 1 (0,90%)
  • Bučje - 142 st., Srbi 129 (90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
  • Cicvare - 14 st., Srbi 14 (100%)
  • Cikote - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
  • Dereza - 128 st., Srbi 120 (93,75%), ostali 8 (6,25%)
  • Donja Obrijež - 321 st., Hrvati 224 (69,78%), Srbi 2 (0,62%), ostali 95 (29,60%)
  • Donja Šumetlica - 65 st., Srbi 57 (87,69%), Hrvati 2 (3,07%), ostali 6 (9,24%)
  • Donji Grahovljani - 188 st., Srbi 155 (82,44%), Hrvati 22 (11,70%), ostali 11 (5,86%)
  • Dragović - 284 st., Srbi 257 (90,49%), Hrvati 7 (2,46%), ostali 20 (7,05%)
  • Glavica- 77 st., Srbi 77 (100%)
  • Gornja Obrijež - 284 st., Srbi 166 (58,45%), Hrvati 34 (11,97%), ostali 84 (29,58%)
  • Gornja Šumetlica - 138 st., Srbi 118 (85,50%), ostali 20 (14,50%)
  • Gornji Grahovljani - 136 st., Srbi 133 (97,79%), ostali 3 (2,21%)
  • Jakovci - 39 st., Srbi 39 (100%)
  • Kapetanovo Polje - 67 st., ostali 44 (65,68%), Srbi 12 (17,91%), Hrvati 11 (16,41%)
  • Koturić - 46 st., Srbi 46 (100%)
  • Kraguj - 176 st., Srbi 167 (94,88%), Hrvati 4 (2,27%), ostali 5 (2,85%)
  • Kričke - 90 st., Srbi 88 (97,77%), Hrvati 1 (1,11%), ostali 1 (1,12%)
  • Kusonje - 1.101 st., Srbi 891 (80,92%), ostali 111 (10,09%), Hrvati 99 (8,99%)
  • Lipovac - 5 st., Srbi 5 (100%)
  • Mali Banovac - 31 st., ostali 16 (51,62%), Hrvati 15 (48,38%)
  • Mali Budići - 19 st., Srbi 19 (100%)
  • Novi Majur - 119 st., Hrvati 118 (99,15%), Srbi 1 (0,85%)
  • Omanovac - 261 st., Hrvati 187 (71,64%), Srbi 42 (16,09%), ostali 32 (12,27%)
  • Ožegovci - 179 st., Srbi 175 (97,76%), Hrvati 1 (0,55%), ostali 3 (1,69%)
  • Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514 (42,86%), Hrvati 3.033 (37,00%), ostali 1.650 (20,14%)
  • Ploštine - 224 st., ostali 196 (87,51%), Hrvati 27 (12,05%), Srbi 1 (0,44%)
  • Popovci - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
  • Prekopakra - 1.347 st., Hrvati 925 (68,67%), Srbi 171 (12,69%), ostali 251 (18,64%)
  • Prgomelje - 65 st., Srbi 65 (100%)
  • Rogulje - 61 st., Hrvati 59 (96,72%), Srbi 1 (1,63%), ostali 1 (1,65%)
  • Srednji Grahovljani - 43 st., Srbi 36 (83,72%), ostali 7 (16,28%)
  • Stari Majur - 41 st., Hrvati 37 (90,24%), Srbi 1 (2,43%), ostali 3 (7,33%)
  • Španovica - 191 st., Srbi 177 (92,67%), Hrvati 9 (4,71%), ostali 5 (2,62%)
  • Tisovac - 73 st., Srbi 68 (93,15%), ostali 5 (6,85%)
  • Toranj - 292 st., Srbi 201 (68,83%), Hrvati 36 (12,32%), ostali 55 (18,85%)
  • Veliki Banovac - 183 st., ostali 107 (58,47%), Hrvati 76 (41,53%)
  • Veliki Budići - 55 st., Srbi 54 (98,18%), ostali 1 (1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

  • Srbi - 7.818 (47,76%)
  • Hrvati - 5.619 (34,33%)
  • ostali - 2.930 (17,91%)

Uprava[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Poduzetnički centar Pakrac (www.pc-pakrac.hr)

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi posredni spomen imena Pakrac susreće se 1229. godine u plemićkom pridjevku Marcel pakrački, iako neki arheološki nalazi pokazuju da se je ovdje živjelo i u antičko doba. [1]

Stari grad[uredi VE | uredi]

Ne zna se točno vrijeme nastanka utvrde, no u kad je 1237. Pakrac prvi put spomenut u dokumentima, već postoji. Spominje se i u zapisima templara (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; ivanovci-hospitalci. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih kula na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je puštena voda.

Godine 1242. u Pakrac provaljuju Tatari, a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu kovnicu novcamoneta banalisbanovac. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo kralj. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde.

Najveći utjecaj na razvoj grada u 17. stoljeću imala je obitelj Janković, koja je sagradila i svoju kuriju. U to se vrijeme izgradila i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, a grad se sve više razvijao i postao središte trgovine i obrtništva, sagradila se bolnica, škola, pruga, hotel, sud, privatna električna centrala (munjara, 1906. godine) i ostalo. U gradu je postojala i sinagoga građena 1875., a srušena 1941. god. [1][2]

Rušenje gradske utvrde započeli su Jankovići Daruvarski i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je pravoslavnoj općini, koja je tu smjestila svoj parohijalni ured. Stari grad ruši se 1920-ih godina 20. stoljeća, a materijal se koristio za gradnju cesta. [3]

Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat, a naročito srpska agresija na grad i njegove stanovnike 1991. godine usporili su razvoj i uništili dio kuturne baštine Pakraca. [1]


Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Spomen kosturnica - kripta sa spomenikom palim borcima iz Drugog svjetskog rata. U središnjem djelu kripte izdiže se kameni postament na kojem je brončana skulptura ranjenog borca. Autor skulpture je kipar Vanja Radauš.[4]
  • Kraljevska zemaljska javna bolnica - U Pakracu je 1897. godine sagrađena nova te s radom krenula prva javna kraljevska zemaljska bolnica u Hrvatskoj. Bolnicu je gradio arhitekt Ignjat Fischer prema nacrtima Dionisa Sunka. Nova zgrada sagrađena je na samoj obali Pakre dosta dalje od glavne bolničke zgrade. Nakon velikih stradanja u Domovinskom ratu ovi objekti zaštićeni su kao kulturni spomenici od izuzetne vrijednosti te čekaju svoju obnovu i prenamjenu.[5]
  • Stara vijećnica - Po nekima najstariji objekt u gradu na kojem je i danas na pročelju istaknuta godina gradnje 1771.[6]
  • Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katolička crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena je 1763. godine. Crkva je specifična po svom položaju na povišenju do kojeg vodi široko stubište te dominira gradsom vizurom.[7]
  • Spahijski podrum - Spahijski podrum predstavlja jedan od najzanimljivijih primjera povijesne arhitekture u Pakracu. Kroz povijest su postojala različita nagađanja o vremenu građenja i namjeni ove građevine (srednjovjekovni samostan, kovnica novca...). Pouzdano se zna da je u 18. stoljeću služio kao gospodarska zgradau koju se spremao urod sa cijelog vlastelinstva.[8]
  • Vlastelinstvo Janković - Obitelj grofova Jankovića Daruvarskih koji postaju vlasnici vlastelinstva Pakrac sredinom 18. stoljeća ostavili su najviše traga na razvoj Pakraca i njegove okolice. Vlastelinstvo Pakrac bilo je pod njihovom upravom stotinu godina (1761.- 1861.) te su ga znatno unaprijedili. Središte nekadašnjeg vlastelinstva i danas predstavlja samo srce grada te se naziva zajedničkim imenom kompleks vlastelinstva Janković.[9]
  • Dvorac Baruna Trenka - Barokni dvorac najvjerovatnije je izgradio ratnik i voskovođa barun Trenk. Pakrac je bio njegovo vlasništvo u prvoj polovici 18. stoljeća. Nakon što je ranobarokni dvorac imao stambenu funkciju dugi niz godina korišten je kao vojarna, zatim bolnica da bi kasnije u njemu djelovala učiteljska škola.[10]
  • Stari Grad Čaklovac - Srednjovjekovna utvrda čiji se ostaci nalaze kod sela Dragović u blizini Pakraca dobro je sakrivena unutar šume nedaleko od glavne ceste. Danas je očuvan samo dio peterokutne branič kule koja i ovako polovično sačuvana, svojom strukturom i izvedbom pojedinih detalja zauzima mjesto jedne od nareprezentativnijih građevina ove vrste u nas.[11]
  • Pakračka česma

Saborna crkva i episkopski dvor među najvažnijim su spomenicima neobizantske arhitekture u hrvatskom historicizmu. Saborna crkva, barokna građevina, restaurirana je između 1893. i 1896. prema projektima Hermana Bolléa kada je dobila današnji izgled i unutrašnju opremu. Monumentalni ikonostas u unutrašnjosti djelo je zagrebačkih stolara a izvedba samih ikona povjerena je srpskim slikarima Stevanu Todoroviću i Živku Jugoviću. Ikonostas je nestao u posljednjem ratu, kao i veći dio ostale unutrašnje opreme.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najduža špilja u Slavoniji[uredi VE | uredi]

Špilja Trbušnjak [12] je, prema dosadašnjim mjerenjima duga više od 200 metara, a postoji mogućnost i da je puno duža, no i ovako je duža od poznate špilje Uviraljke, koja je do sada slovila za najdužu u Slavoniji

Najduža špilja u Slavoniji, duga, za sada istraženih, više od 200 metara, s velikim staništem šišmiša, geološki, hidrološki i biloški vrlo zanimljiva, nalazi se u širem prostoru Grahovljana. Mještani okolnih sela i lovci već dugo za nju znaju, ali da je najduža izmjerili su članovi Speleološkog kluba "Samobor", koji su tijekom vikenda, na poziv Planinarskog društva "Psunj", po prvi puta stručno pregledali nju i još dvije špilje za koje su potom rekli da su pravi "dragulji Slavonije".

Prva kovnica novca u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Godine 1256. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime današnjem hrvatskom novcu.

Kultura[uredi VE | uredi]

Grb grada Pakraca ustanovljen je 1837.[13] kao jedan od posljednjih podijeljenih grbova (nakon toga grbovi su usvajani).

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola braće Radića ([1])
  • Srednja škola Pakrac ([2])
  • Osnovna glazbena škola ([3])
  • Zdravstveno veleučilište ([4])
  • Visoka poslovna škola s pravom javnosti ([5])

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Hajduk
  • RK "Lipa" Pakrac
  • Klub ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dojo Pakrac (www.bujinkan-pakrac.hr)
  • Kickboxing klub Pakrac
  • Biciklistički klub Titan (www.bk-titan.hr)

Udruge[uredi VE | uredi]

Izviđači:

  • Odred izviđača "Pakra" Pakrac (www.pakrac.hr/izvidaci/rbr14.aspx)
  • Savez izviđača hrvatske (SIH)

Radio klubovi:

  • Radio Klub Pakrac 9A1FBC

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pakrac koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.