Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Željeznička pruga M102)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
BSicon BAHN.svg
Zagreb GK – Dugo Selo
Željezička pruga M102
Datoteka
Pruga prema Dugom Selu (pruge u sredini i na desno)
Opće informacije
Kategorija Glavna željeznička pruga
Dio sistema Paneuropski prometni koridor Vb
Paneuropski koridor X
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Upravitelj Hrvatske željeznice
Tehnički podatci
Broj kolosijeka 2
Dužina pruge 22 km
Voltaža 25kV 50Hz AC
Max brzina 120 km/h
Širina pruge 1435 mm


Dijagram pruge
prema Savskom Marofu
prema Novskoj i Rijeci
Savska cesta (linije 4, 9, 12, 13, 14 i 17)
Zagreb Glavni kolodvor
Avenija M. Držića (linije 2, 5, 6, 7 i 8)
Zagreb Sajmište
Zagreb Istočni kolodvor
Volovčica
Maksimir
demontirano 2017. godine
Zagreb Borongaj
Trnava
Čulinec
prema Ranžirnom kolodvoru
Sesvetska Selnica (buduća stanica)
Sesvete
Sesvetska Sela (buduća stanica)
A4
Sesvetski Kraljevec
Dugo Selo
prema Koprivnici
prema Novskoj

Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo je 22 km duga dvokolosječna i elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Pruga je od međunarodnog značaja i podjednako je dio Paneuropskog koridora Vb od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte te paneuropskog koridora X od Salzburga preko Zagreba i Beograda do Soluna.

Povezuje se s drugim željezničkim prugama u sklopu zagrebačkog željezničkog čvora. Pruga počinje na Glavnom kolodvoru kao nastavak pruga Savski Marof – Zagreb, Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka. Nadalje se na odvojnici Čulinec odvaja pruga Čulinec – Zagreb Resnik i u Dugom Selu pruge Dugo Selo – Novska i Dugo Selo – Botovo.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mađarske željeznice su zajedno sa željezničkom prugom Dugo Selo – Đikeniš izgradile željezničku prugu Zagreb – Dugo Selo i otvorile istu 1870. godine. Zajedno s prugom prema Rijeci, koja je dovršena 1873. jugozapadno od Zagreba, služila je prometu između Budimpešte i tadašnjeg mađarskog lučkog grada Rijeke. Kao rezultat prvog svjetskog rata slivno područje željeznice postalo je dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je proglašena krajem listopada 1918. (od 1929. Kraljevina Jugoslavija). Željeznička pruga Zagreb – Dugo Selo također je na toj osnovi pripojena Jugoslavenskim željeznicama.

Željeznica je elektrificirana kao dio glavne pruge Beograd – Zagreb – Dobova ( – Ljubljana), a 1970. je započeo električni pogon pomoću sustava 25kV 50Hz AC.

Osamostaljenjem Hrvatske 1991. godine pruga je pripojena novoosnovanoj tvrtki Hrvatske željeznice (HŽ).

Vidi još[uredi VE | uredi]