Jugoslavenske željeznice

Jugoslavenske željeznice; Југословенске железнице
Vrsta	Javno poduzeće
Osnovana	1918. (kao ŽSHS/JDŽ); 1952. (reformirana)
Prestala postojati	2004.
Sjedište grad	Beograd,
Sjedište država	Jugoslavija

Jugoslavenske željeznice (slo. Jugoslovanske železnice, srp. Југословенске железнице, mak. Југословенски железници), kratica: JŽ (srp. i mak. ЈЖ), bile su državne željeznice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. i Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2004. godine.

Bila je osnivačkih članica međunarodne željezničke unije (UIC) i imala je UIC-Code 72.

Njezine prethodnice su Jugoslavenske državne željeznice (JDŽ), Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1939., koje su nastale iz Carskog i kraljevskog povlaštenog društva južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko-kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica) (osnovan 1858. godine), ogranka Carsko-kraljevskih austrijskih državnih željeznica i Kraljevske ugarske državne željeznice čiji je taj ogranak bio djelovao u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Srpskih državnih željeznica (osnovane 1889. godine. Završetkom rata i nastankom Države SHS, sve željeznice u zemlji kojima je nekad upravljala Direkcija ugarskih državnih željeznica stavljene su 1918. pod upravu novoosnovanoga Generalnoga ravnateljstva željeznica Države SHS u Zagrebu. Time su bile obuhvaćene sve pruge, osim onih kojima je upravljalo Društvo južnih željeznica (Zidani most–Sisak), te Mjesne željeznice Barč–Pakrac, Slavonske podravske mjesne željeznice i Zagreb–Samoborske vincinalne željeznice, iako je promet bio moguć i tim prugama.^[1]^[2]^[3]^[4]

Godine 2004., nakon što je SR Jugoslavija pretvorena u Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore su preimenovane u Željeznice Srbije (srp. Железнице Србије, Železnice Srbije).

Povijest

Nastanak

Završetkom Prvog svjetskog rata novoosnovana država, "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", preuzela je dijelove bivše Austro-Ugarske i njezinu željezničku mrežu. Kroz ovo ujedinjenje nastale su prve jugoslavenske željeznice, pod nazivom "Željeznice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca", (kratica: SHS-CXC). Na temelju ustavnog amandmana od 1929. godine naziv se promijenio u Jugoslavenske državne željeznice (JDŽ). Jugoslavenske željeznice su tako nastale iz spajanja željeznice bivše Dunavske monarhije i Srpske državne željeznice (SDŽ). Pored glavne uprave u Beogradu postojalo je još 5 uprava u Ljubljani, Zagrebu, Subotici, Beogradu i Sarajevu.

Prethodnici

U sastavu nove jugoslavenske željezničke mreže našle su se 1918. godine sljedeće:^[5]

Željeznički operator	Kratica	Dužina mreže
k. u. k. Državne Željeznice	kkStB	c. 360 km
k. u. k. priv. društvo južne željeznice	SB, süd	c. 525 km
Austrijske lokalne željeznice	ÖLB	c. 350 km
Magyar Államvasutak	MÁV	c. 1240 km
Mađarske lokalne željeznice	–	c. 2310 km
Bosanskohercegovačke zemaljske željeznice	BHLB	c. 1165 km
Srpske državne željeznice	SDŽ	c. 1550 km
Njemačko-bugarske vojne željeznice u Makedoniji	–	c. 425 km

Drugi svjetski rat

Invazijom njemačke, talijanske, mađarske i bugarske vojske Drugi svjetski rat je 6. travnja 1941. počeo u Jugoslaviji. Nakon njene kapitulacije su proglašene su marionetske države Nezavisna Država Hrvatska i Nedićeva Srbija. Željeznice su podijeljene između sila osovine i kolaborirajućih država.

Vozni park JDŽ je podijeljen između DRB, MÁV, BDŽ, FS i novoosnovane HDŽ i SDŽ.

Do kraja Drugog svjetskog rata željeznica je pretrpjela znatna razaranja i samo s velikim naporom je nakon rata opet uspostavljena. Mnoge lokomotive su od strane prijašnjih sila osovine vraćene, izmijenjene ili predane kao reparacija. Predajom istočne teritorije Trsta Jugoslaviji su ušle oko 100 km željezničke mreže s jednosmjernom strujom (3000V) u sastav JDŽ.

Razvoj

Veliki građevinskih projekti su do kraja 1970-ih godina sprovedeni, kako bi se djelomično nerazvijena i neskladna željeznička mreža dovela na europski standard. Reformiranjem željezničke uprave 1952. godine, mijenja se naziv u "Jugoslavenske željeznice". Uvođenjem samoupravljanja, došlo je do decentralizacije željeznice. "Zajednica jugoslavenskih željeznica" (ZJŽ) sastojala se od glavne uprave sa sjedištem u Beogradu, organizacija KSR (Kola za spavanje i ručavanje), zavod za projektovanje ZJŽ – današnji CIP i 5 željeznička transportna poduzeća (ŽTP): Beograd s upravom u Titogradu (današnja Podgorica), Zagreb, Sarajevo, Skopje i Ljubljana.

Sama Ljubljana je bila Udruženo željezničko poduzeće (slo. Združeno železniško podjetje, kratica: ZŽTP) koje je bilo podijeljeno u tri autonomna poduzeća, ŽTP Maribor, Ljubljana i Postojna.

Nestanak

Kraj Jugoslavenskih željeznica počinje s raspadom SFRJ početkom 1990-ih, a 2004., nakon transformacije Savezne Republike Jugoslavije u Državnu Zajednicu Srbije i Crne Gore su preimenovane u Željeznice Srbije.

Nasljednice

Država	Naziv	Hrvatski naziv	Sjedište	Kratica
Bosna i Hercegovina FBiH Republika Srpska	Željeznice Bosne i Hercegovine¹ Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine Željeznice Republike Srpske	Željeznice Bosne i Hercegovine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine Željeznice Republike Srpske	Sarajevo, BiH Doboj, BiH	ŽBH ŽFBH ŽRS
Hrvatska	Hrvatske željeznice	—	Zagreb, Hrvatska	HŽ
Sjeverna Makedonija	Makedonski železnici	Makedonske željeznice	Skopje, Makedonija	MŽ
Crna Gora	Željeznica Crne Gore	—	Podgorica, Crna Gora	ŽCG
Srbija	Železnice Srbije	Željeznice Srbije	Beograd, Srbija	ŽS
Slovenija	Slovenske železnice	Slovenske željeznice	Ljubljana, Slovenija	SŽ
Kosovo	Hekurudhat e Kosovës/Косовске Железнице	Kosovske željeznice	Priština, Kosovo	HK / KŽ

¹ Za vrijeme rata u BiH su postojale i Željeznice Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Vlak Željeznice FBiH
Vlak Željeznice Republike Srpske
Vlak Makedonskih željeznica
Vlakovi Željeznice Crne Gore
Vlak Željeznica Srbije
Vlak Slovenskih željeznica
Vlak Kosovskih željeznica

Dan željezničara Jugoslavije

Dan željezničara Jugoslavije ustanovljen je 1950. godine, a povod je bio generalni štrajk željezničara u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji između 15. i 16. travnja 1920. godine. Zaustavljen je cijeli željeznički promet u Jugoslaviji do kraja mjeseca. Željezničari svih željezničkih stanica, ložionica i radionica ustali su protiv nasilja. Na Zaloškoj cesti u Ljubljani bilo je najkrvavije, nastradalo je 14 osoba. Neprekidno od 1950. godine pa sve do 1991./1992. godine, radni ljudi na jugoslavenskim željeznicama slavili su ovaj dan svečano i radno, podsjećajući se na mnoge događaje narastanja i sazrijevanja radničkog pokreta i svega što je vodilo kao održanom povijesnim generalnom štrajku.

Vozni park

Sve Lokomotive građene od 1930. godine su, nakon definitivne raspodjele lokomotiva kao odšteta Prvog svjetskog rata (1933.), ubačene u novi sustav numeracije. Sistem je bio pokušaj kodificiranja po određenim tehničkim karakteristikama.^[6]

Numeracija parnih lokomotiva, tendera i motornih vozila
Oznaka serije kod normalnog kolosijeka serije:
01 – 14 stalna i 101 – 114 privremena; Brzovozne lokomotive sa zasebnim tenderom
15 – 19 st. i 115 – 119 priv. Lokomotive s tenderom za putnički i teretni promet
20 – 49 st. i 120 – 149 priv. Teretne lokomotive sa zasebnim tenderom
50 – 59 st. i 150 – 159 priv. Lokomotive s tenderom za teretne i lokalne vlakove
60 – 69 st. i 160 – 169 priv. Lokomotive za manevru

Uski kolosijek 0,76 m serije:
70 – 94 stalna i 170 – 194 privremena; Lokomotive širine kolosijeka 760 mm
95 – 98 st. i 195 – 198 priv. Lokomotive sa zupčanikom širine kolosijeka 760 mm
99.2, 99.3 i 99.4; Lokomotive širine kolosijeka 600 mm, broj iza tačke označava broj vezanih osovina.
Objašnjenje: Pri tome dvoznamenkaste oznake su važile za lokomotive koje su mlađe od 25 godina (u odnosu na 1933. godinu) i ako ih ima više od 5 komada u voznom parku, a trocifrene brojeve (sa 100) su dobivale lokomotive koje su bile starije od 25 godina ili ih je bilo manje od 5 komada u voznom parku.

Numeracija dizel i električnih lokomotiva
Početkom 1960-ih počinje da se primjenjuje sistem numeracije za dizel i električne lokomotive na JŽ koji se zasniva na kodnom obilježavanju, na principu trobrojne oznake serije.

Prvi broj	Značenje
3	Električna vučna vozila jednosmjerne struje
4	Električna vučna vozila naizmjenične struje 25 kV, 50 Hz
5	Rezervisano za višesistemska električna vučna vozila
6	Dizel električna vučna vozila
7	Dizel hidraulična vučna
8	Dizel mehanička vučna
9	Vozila za željezničke svrhe

Drugi broj	Značenje
0	Motorni voz uskog kolosijeka
1	Motorni voz normalnog kolosijeka
2	Lokomotive s dvije pogonske osovine
3	Lokomotive s tri pogonske osovine
4	Lokomotive s četiri pogonske osovine
5	Lokomotive s pet pogonskih osovina
6	Lokomotive sa šest pogonskih osovina

Treći broj	Značenje
0	Uski kolosijek
1-9	Redoslijed ubacivanja u službu (konstruktivni tip lokomotive) Kod motornog voza razlika da li su motorna kola, vagon ili upravljačnica.

Četvrti broj	Značenje
–	Oznaka podserije. Podserije su uvedene zbog tehničko-eksploatacionih razlika u okviru serije.

Peti i šesti broj	Značenje
–	Tekući (inventarski) broj lokomotive

Parne lokomotive

Serija 01 – 69 i 101 – 163 Normalnotračne lokomotive 1435 mm

Serija 70 – 98 Uskotračne lokomotive 760 mm

Serija 99 Uskotračne lokomotive 600 mm

Dizel lokomotive

Lokomotive s električnim prijenosom snage

Serija 641 – 645

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
641-0	1960.	Bo´Bo´	MÁVAG	DVM2-6
641-0	1961.	Bo´Bo´	MÁVAG	DVM2-8
641-1	1971.	Bo´Bo´	MÁVAG	DVM2-57
641-2	1970.	Bo´Bo´	MÁVAG	DVM2-56
641-2	1970.	Bo´Bo´	MÁVAG	DVM2-59
642-0	1961. – 1963.	Bo´Bo´	Đuro Đaković	DEL 825
642-1	1964.	Bo´Bo´	Đuro Đaković	DEL 825G
642-3	1968.	Bo´Bo´	Đuro Đaković	DEL 825B
643-0	1967.	Bo´Bo´	Brissonneau et Lotz
643-1	1967.	Bo´Bo´	Đuro Đaković
644-0	1973. – 1974.	(A1A)´(A1A)´	MACOSA	G22U
645-0	1981.	(A1A)´(A1A)´	Đuro Đaković

Serija 661 – 666

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
661-0	1970.	Co´Co´	GM (EMD)	G16
661-1	1961. – 1963.	Co´Co´	GM (EMD)	G16
661-2	1964.	Co´Co´	GM (EMD)	G16
661-3	1967.	Co´Co´	MLW
662-0	1965. – 1969.	Co´Co´	Đuro Đaković	DEL1650CC
663-0	1972.	Co´Co´	GM (EMD)	-
664-0	1973.	Co´Co´	GM/Đuro Đaković	G26
665-0	1972.	Co´Co´	MLW	MX 626
666-0	1978.	Co´Co´	GM (EMD)

Lokomotive s mehaničnim prijenosom snage

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
821-0	1965.	B	Đuro Đaković	DML180 N26
830-0	1964.	C	Đuro Đaković	DML120 U/C (600 mm traka)

Lokomotive s hidrauličnim prijenosom snage

Serija 721

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
721-0	1965.	B		(šema brojeva JŽ za tvorničke lokomotive)

Serija 731 – 734

HŽ serija 2131 (ex JŽ 731), 2008. i HŽ serija 2132 (ex JŽ 732), 2007.

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
731-0	1958–1961	C	Jenbach/Đuro Đaković	DH400 C42
731-1	1963–1965	C	Đuro Đaković	DHL400 CS
732-0	1964.	C	Jenbach/Đuro Đaković	DH600 C48
732-1	1969.	C	Đuro Đaković	DHL600 C44
733-0	1968.	C	Đuro Đaković	DHL600 CP
734-0	1958. – 1961.	C	MIN	DHL400 C42

Serija 740 – 742

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
740-0	1968.	B´B´	Đuro Đaković	DHL600 BB
740-1	1970.	B´B´	Đuro Đaković	DHL600 BBGP
741-0	1966.	B´B´	MIN	DHL1500
742-0	1971.	B´B´	MIN	DHL1650

Serija 761

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
761-0	1957.	C´C´	KM	DML180 N26

Električne lokomotive

3 kV lokomotive na jednosmjernu struju

Serija 341 – 342

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
341-0	1954.	Bo´Bo´	Alsthom	slična TCDD 4001-03
342-0	1968.	Bo´Bo´	ASGEN/OMFP

Serija 361 – 362

JŽ 361-001 u Sloveniji, 2011.
SŽ 362 (ex. JŽ 362), u Kopru, 2006.
HŽ serija 1061 (ex. JŽ 362), u Rijeci, 2007.

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač
361-0	1931. – 1932.	Bo´BoBo´	razni
361-1	1931. – 1932.	Bo´BoBo´	razni
361-2	1932.	Bo´BoBo´	Saronno
362-0	1960. – 1967.	Bo´Bo´Bo´	Ansaldo/OMFP
362-1	1968.	Bo´Bo´Bo´	ASGEN/OMFP

25 kV lokomotive na naizmjeničnu struju

Serija 441

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
441-0	1967. – 1969.	Bo´Bo´	SGP/TU
441-0	1970.	Bo´Bo´	Rade Končar
441-3	1967. – 1969.	Bo´Bo´	SGP/TU
441-3	1970.	Bo´Bo´	Rade Končar
441-4	1967. – 1969.	Bo´Bo´	SGP/TU
441-5	1967. – 1968.	Bo´Bo´	SGP/TU	-

Serija 461

Serija	Godina	Raspored osovina	Proizvođač	Tipa
461-0	1971. – 1973.	Co´Co´	Electroputere/ASEA
461-1	1978. – 1980.	Co´Co´	Electroputere/ASEA

Izvori

↑ željeznica. Hrvatska tehnička enciklopedija. Pristupljeno 1. travnja 2020.
↑ Društvo južnih željeznica. Hrvatska tehnička enciklopedija. 2. svibnja 2017. Pristupljeno 1. travnja 2020.
↑ Ustroj Carsko-kraljevskih austrijskih državnih željeznica od Austro-Ugarske nagodbe 1867. do 1918. CROSBI. Pristupljeno 1. travnja 2020.
↑ Hrvatski željeznički muzej. Hrvatski virtualni muzej. Pristupljeno 1. travnja 2020.
↑ C.J. Halliwell: The Locomotives of Yugoslavia. Vol. 1, 1973, str. 18.
↑ S internet stranice Photogalerija.com PDF "Nova numeracija 1935" 17.03.2016

[1] željeznica. Hrvatska tehnička enciklopedija. Pristupljeno 1. travnja 2020.

[2] Društvo južnih željeznica. Hrvatska tehnička enciklopedija. 2. svibnja 2017. Pristupljeno 1. travnja 2020.

[3] Ustroj Carsko-kraljevskih austrijskih državnih željeznica od Austro-Ugarske nagodbe 1867. do 1918. CROSBI. Pristupljeno 1. travnja 2020.

[4] Hrvatski željeznički muzej. Hrvatski virtualni muzej. Pristupljeno 1. travnja 2020.

[5] C.J. Halliwell: The Locomotives of Yugoslavia. Vol. 1, 1973, str. 18.

[6] S internet stranice Photogalerija.com PDF "Nova numeracija 1935" 17.03.2016

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]