Žrnovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žrnovo
Žrnovo na karti Hrvatska
Žrnovo
Žrnovo
Žrnovo na zemljovidu Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Korčula
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Zemljopisne koordinate 42°56′N 17°07′E / 42.93°N 17.11°E / 42.93; 17.11Koordinate: 42°56′N 17°07′E / 42.93°N 17.11°E / 42.93; 17.11
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1296
Pošta 20275
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Žrnovo na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Žrnovo
Žrnovo
Žrnovo na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Zrnovo.jpg
dio Žrnova
Žrnovska Banja
Žrnovska Banja i otok Mulić gledani sa sjevera

Žrnovo je naselje na otoku Korčuli.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Udaljeno je svega 4 km od grada Korčule (u čijem sastavu se nalazi) glavnom cestom na putu prema unutrašnjosti otoka.

Sastoji se od zaselaka Prvo selo, Brdo, Kampuš, Postrana, a pripadaju mu i uvale Žrnovska banja, Vrbovica, Medvinjak. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.

U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno održava mačevalacka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je jos nekoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemicke obitelji u Postrani dobro je očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu Baničeviću, koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.

Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Žrnovskoj Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uredenih pansiona i kampova uza samo more.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Žrnovu obitava 1.296 stanovnika[1].

Medvinjak obala

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Žrnovo je bilo nastanjeno još u ilirsko i rimsko doba. Danas je ono malo turističko mjesto.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Park prirode Kočje, Stari hrast crnika "Klokolina"

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Žrnovu postoji osmogodišnja Osnovna škola " Ante Curać - Pinjac" , a uz nju i vrtić.

Kultura[uredi VE | uredi]

Poput ostalih otočkih mjesta, Žrnovo njeguje folklornu tradiciju.

Najvažnija je "Moštra", ples "od boja" s mačevima , uz pratnju "mišnjica" ( mijeha sa diplama) i "tamburla" (velikog bubnja). Uz izvođenje Moštre do 1966. održavao se tradicionalni običaj žrtvovanja vola, koji vjerojatno vuče podrijetlo još iz minojskih mediteranskih kultova bika i mitraizma. U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo "Mišnjice" koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a "Bratska sloga" prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari). U Žrnovu je također jako aktivno karnevalsko društvo " Vilani" koji u doba maškara organiziraju plesove i druženja. Početkom kolovoza organizira se tradicionalna " Makarunada". To je seoska fešta u kojem se promovira seoske običaje uz degustaciju poznatih žrnovskih makaruna, jela od domaće tjestenine i mesnog goveđeg umaka. Manifestacija ima humanitarni i zabavni karakter.

Šport[uredi VE | uredi]

Ženski rukometni klub "Žrnovo" , Nogometni klub " Žrnovo" , Udruga lađara " Žrnovski galijoti", Biljarski klub u Postrani.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]