Petar Šegedin

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Petar Šegedin. Za druga značenja pogledajte Petar Šegedin (razdvojba).
Petar Šegedin

Rođenje Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909.
Smrt Zagreb, 2. rujna 1998.
Zanimanje učitelj, književnik, savjetnik u kulturi
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1939. - 1998.
Književne vrste roman, pripovijetka, esej, putopis
Portal o životopisima

Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909.Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Rođen u Žrnovu na otoku Korčuli gdje je i završio Građansku školu. Učiteljsku školu upisuje i završava u Dubrovniku. Studirao je na Višoj pedagoškoj školi i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao učitelj u Kuli Norinskoj i Račišću na svojoj rodnoj Korčuli. U Zagreb dolazi 1936. godine, te se uključuje u poznati krug Krležinih suradnika, mladih pečatovaca, liberalnih i okrenutih subjektivizmu i autonomiji pisaca. Šegedin se u Pečatu prvi put javio svojim Odlomkom proze.

Književni i kulturni rad[uredi | uredi kôd]

Bavio se književnošću, te plodonosno djelovao djelovao pišući novele, romane, eseje i putopise. Obavljao je i mnoge dužnosti u kulturnom i prosvjetnom sektoru. Bio je tajnik Matice hrvatske, središnje kulturne ustanove hrvatskog naroda, od 1945. do 1947. godine za vrijeme predsjedanja Mihovila Nikolića. Matica objavljuje njegovu prvu i najpoznatiju knjigu Djeca božja, zatim Crni smiješak i zbirku njegovih poznatih eseja Svi smo mi odgovorni. Šegedin je stajao i na čelu Društva hrvatskih književnika 1953. godine i još jedanput od 1968. do 1970., a 1989. godine izabran je za predsjednika Matice hrvatske. Uz sve to, neko je vrijeme radio kao savjetnik za kulturna pitanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u pariškom veleposlanstvu. Od 1963. godine bio je izvanredni član Razreda za književnost, a od 1963. redoviti član HAZU. Godine 1961. bio je među utemeljiteljima Foruma, časopisa Razreda za književnost HAZU.[1]

Petar Šegedin je spadao u onu grupu hrvatskih intelektualaca koji su Hrvatsku željeli vidjeti kao slobodnu i demokratsku zemlju, i upravo zbog svog političkog uvjerenja savjetovano mu je da otiđe iz zemlje kako bi izbjegao suđenje i tamnicu. Skrasio se kod rodbine svoje žene u Njemačkoj. Uz želju za slobodnom Hrvatskom, istaknuo se i aktivnom borbom za hrvatski jezik ulazeći u sukobe i razne rasprave s političkim neistomišljenicima.

Godine 1990. predsjedao je Maticom hrvatskom u razdoblju njezine obnove, a potom je bio intenzivno prisutan u hrvatskom književnom i javnom životu. Godine 1991. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Djela[uredi | uredi kôd]

Romani[uredi | uredi kôd]

  • Djeca božja (1946.)
  • Osamljenici (1947.)
  • Crni Smješak (1969.)
  • Vjetar (1986.)

Zbirke pripovijetki i novela[uredi | uredi kôd]

  • Mrtvo more (1953.)
  • Na istom putu (1963.)
  • Orfej u maloj bašti (1964.)
  • Sveti vrag (1965.)
  • Izvještaj iz pokrajine (1969.)
  • Getsemanski vrtovi (1981.)
  • Tišina (1982.)
  • Licem u lice (1987.)

Putopisi[uredi | uredi kôd]

  • Na putu (1963.)

Esejistička i polemička proza[uredi | uredi kôd]

  • Essay o obliku i sadržaju (1955.)
  • Eseji (1956.)
  • Riječ o riječi (1969.)
  • Svi smo mi odgovorni (1971.)

Spomen[uredi | uredi kôd]

  • Dani Petra Šegedina, bienalno se održavaju se u Korčuli od 2005. godine[2]
  • Memorijalna zbirka Petra Šegedina, osnovana u sklopu Gradskog muzeja Korčula 2006. godine[3]
  • Srednja škola Petra Šegedina u Korčuli[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.
  2. Dani Petra Šegedina - zbornikArhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2021. (Wayback Machine), www.lzmk.hr, pristupljeno 5. svibnja 2021.
  3. Sani Sardelić, Književnik u muzeju : Memorijalna zbirka Petra ŠegedinaMuzeologija, 48-49/2012. (HAW)
  4. Srednja škola Petra Šegedina KorčulaArhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2018. (Wayback Machine), ss-psegedina-korcula.skole.hr pristupljeno 5. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Petar Šegedin
Mrežna mjesta