369. hrvatska "Vražja" divizija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
369. hrvatska divizija
369. (Kroatische) Infanterie-Division
Armband of Croatian Legion.svg
Oznaka koju su vojnici divizije nosili na desnom rukavu odore
Aktivna 21. kolovoza 1942. – svibanj 1945.
Država Flag of German Reich (1935–1945).svg Treći Reich
Odanost Wehrmacht
Grana pješaštvo
Uloga protupartizansko djelovanje
Veličina divizija
Nadimak Vražja divizija
Geslo Što Bog da i sreća junačka
Sudjelovanje u borbama Bitka na Neretvi
Bitka na Sutjesci
Desant na Drvar
Mostarska operacija
Raspuštena 1945.
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
General poručnik Fritz Neidholt

369. hrvatska divizija, poznata pod imenom Vražja, (njem. 369. (Kroatische) Infanterie-Division) bila je hrvatska dobrovoljačka postrojba u sastavu Wehrmachta tijekom drugog svjetskog rata. Ime je dobila po uzoru na 42. "Vražju" diviziju hrvatskog domobranstva iz prvog svjetskog rata. Pripadnici divizije su bili poznati i kao legionari, jer se hrvatske postrojbe u njemačkoj vojsci nazivalo i legijama.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ustroj[uredi VE | uredi]

Divizija je ustrojena 21. kolovoza 1942. u austrijskom gradu Stockerau od domobranskih regruta iz Nezavisne Države Hrvatske i njemačkog zapovjednog i vojno-stručnog osoblja. Obuka regruta je počela u rujnu 1942. na vojnom poligonu za obuku u Döllersheimu. Krajem 1942. divizija je imala 12,000 vojnika. U sastavu divizije bilo je i nešto preživjelih pripadnika 369. pukovnije koji su izbjegli zarobljavanje kod Staljingrada.

Sastav[uredi VE | uredi]

  • 369. izviđačka bojna
  • 369. grenadirska pukovnija
  • 370. grenadirska pukovnija
  • 369. topnička pukovnija
  • 369. motorizirana inženjerijska bojna
  • 369. protutenkovska bojna
  • 369. bojna veze

1943.[uredi VE | uredi]

Iako je prvotno bilo planirano da divizija bude poslana na istočno bojište, odlučeno je da bude poslana u borbu protiv partizana na prostoru NDH. Prvi vlakovi za Hrvatsku su počeli 18. prosinca 1942., prebacujući diviziju u Sisak. 5. siječnja 1943. divizija je pretrpjela prve žrtve kada je jedan vlak sa Izviđačkim odjeljenjem naišao na minu 8 km južno od Siska pri čemu je iz tračnica iskočila lokomotiva i četiri vagona. 11 vojnika i jedan željezničar su poginuli od vatre koja je otvorena na vlak sa obje strane pruge.

Uvedena je u borbu tijekom siječnja 1943. na Banovini protiv partizanske Sedme banijske divizije u sklopu operacije „Weiss 1“. Tijekom operacija „Weiss 1“, „Weiss 2“ i „Schwarz“ bila je podređena zapovjedniku korpusa „Hrvatska“ generalu Rudolfu Lütersu. Tijekom bitke na Sutjesci, pretrpjela je težak poraz u području Balinovca i Jeleča od partizanske Prve proleterske divizije, kada je razbijena njena borbena grupa „Hene“.

Od kolovoza 1943. podređena je Drugoj oklopnoj armiji, najprije neposredno, a od listopada 1943. u sastavu 5. SS brdskog korpusa u istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Dalmaciji. Sudjelovala je u brojnim operacijama protiv NOVJ u sastavu svog korpusa.

Kraj rata[uredi VE | uredi]

Nakon reorganizacije, divizija je raspoređena je u obranu okolice Mostara. Tijekom Mostarske operacije u veljači 1945. potisnuta je iz Mostara i nanjeti su joj teški gubici. Svoj ratni put završila je 15. svibnja 1945. na austrijskoj granici bezuvjetnom predajom jedinicama NOVJ.