Aba (mađarsko pleme)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Aba.
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Aba (mađarsko pleme). Za indijansko pleme, pogledajte Aba (indijansko pleme).

Aba je srednjovjekovno ugarsko pleme. Njegovi članovi podijeljeni u više grana bili su našički i voćinski vlastelini. Podupirali su dolazak Karla I. Roberta na ugarsko prijestolje i bili među protivnicima Žigmunda Luksemburgovca. Dimitrije I. (spominje se 1214.1243.), odgojitelj hercega Kolomana, potom meštar kraljevih peharnika, dobio je 1240. od hercega dio posjeda Našica. Njegovu unuku Aleksandru II. (spominje se 1282.1326.) darovao je 1310. Karlo I. Robert drugi dio našičkog posjeda, a 1312. i posjed templara Sveti Martin kraj Našica s pravom da ondje podigne castrum. Godine 1350. pred bosanskim Kaptolom u Đakovu sporio se Denk I. (spominje se 1336.1350.) zbog posjeda Ladislavovca, Luke i Jagodnje. Njegov unuk Žigmund Našički (spominje se 1394.1403.) pao je u nemilost kralja Sigismunda Luksemburgovca i izgubio Našice. Potomci Petra I., sina Dimitrija I., držali su od XVI. do XVIII. st. posjed Radovan kraj Ivanca u Varaždinskoj županiji. Plemenu Aba pripada i ogranak Atyinay. Njihovu članu Lovri II. (spominje se 1277.1290.) darovala je 1290. kraljica majka Elizabeta posjed Sveti Martin kraj Virovitice nazvavši Lovru »svojim dragim rođakom«. Od Karla I. Roberta dobili su 1317. više posjeda te gradove Voćin, Drenovec i Novake. Tom darovnicom osnovan je ogranak plemena Aba-Voćinski. Zbog sudjelovanja u ustanku protiv Sigismunda Luksemburgovca 1403., kralj im je oduzeo Voćin.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Aba. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 9. srpnja 2019.