Našice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Našice
Dvorac Pejačević u središtu Našica
Dvorac Pejačević u središtu Našica
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska
Površina
 - ukupna 205,54 km2
 - gradskog naselja 19,16 km2
Nadmorska visina 154 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - gradsko naselje 7.888 stan.
 - Grad Našice 16.224 stan.
Gradonačelnik Josip Miletić
Gradsko vijeće
 - predsjednik Stjepan Pintarić
 - broj članova 17
Gradska naselja 16 naselja
Dan grada 13. lipnja
Zaštitnik Sv. Antun Padovanski
Poštanski broj 31500
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka NA
Službena stranica www.nasice.hr
Zemljovid
Našice na karti Hrvatska
Našice
Našice
Našice na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°30′N 18°06′E / 45.50°N 18.10°E / 45.50; 18.10
Našice na karti Osječko-baranjska županija
Našice
Našice
Našice na zemljovidu Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°30′N 18°06′E / 45.50°N 18.10°E / 45.50; 18.10

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Gradu Našicama pripada i administrativno područje od 16 naselja (stanje 2006.), to su: Brezik Našički, Ceremošnjak, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Ribnjak, Velimirovac, Vukojevci i Zoljan.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Našice su grad u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka, a nalazi se na 154 metara nadmorske visine (središte grada), gdje sjeverni obronci Krndije prelaze u nizinu istočnohrvatske ravnice. Grad se nalazi na raskrižju nekoliko važnijih prometnica i to D2 (Podravska magistrala) OsijekVirovitica, D53 Donji MiholjacSlavonski Brod, te D515 Našice – Đakovo. Također je i željezničko čvorište pruga R202 Varaždin – Dalj i L206 Našice – PleternicaNova Kapela.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.[1]

Etnička struktura grada:

Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.[2] Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina.

Kretanje broja stanovnika za grad Našice od 1857. do 2011.[3]


Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac.

Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu 2011.:[4]

Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.[5]:

Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Spomenik franjevcima

Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.

Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari (crkva u Martinu), ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.

Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pejačevići
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dvorac Pejačević u Našicama

Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.

Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije. [6] Krajem 20. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju slovačke obitelji i osnivaju Jelisavac i Markovac Našički, a krajem 19. stoljeća isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica (Velimirovac i Breznica Našička naseljavaju doseljenici njemačkog porijekla.

Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 13. lipnja, a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada.

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage sa istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini 16. rujna, pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno 19. rujna. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada. [7][8][9] Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije, te u oslobađanju sela na Papuku (Operacija Orkan '91.). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada Vukovara od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu 1992.[10]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Nositelj gospodarstva na našičkom području je Nexe grupa sa svojim članicama na čelu sa Našicecement d.d.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nexe grupa
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Našicecement d.d.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Antuna Padovanskog

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Dvorac grofova Pejačević

U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.

Dvorac Pejačević
Paviljon Dore Pejačević
Park u Našicama.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, matematička i opća; ekonomska škola; ...).

Kultura[uredi VE | uredi]

Glavni trg u Našicama

Šport[uredi VE | uredi]

  • RK NEXE natječe se u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi i regionalnoj SEHA ligi,
  • NK NAŠK je nogometni klub koji se natječe u 3. HNL - Istok,
  • KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi,
  • ŽOK Našice koji se natječe u 2. odbojkaškoj ligi istok,
  • NK Šipovac Našice je nogometni klub koji se natječe u 2. ŽNL Nogometno središte Našice,
  • MNK Našice je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok,
  • Nogometno središte Našice
  • Teniski klub Našice, natječe se u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok,
  • Kickboxing klub "Impact" Našice,
  • Taekwondo klub "Našice",
  • Streličarski klub Našice,
  • Streličarski klub tjesnih invalida "Kuna" Našice,
  • Streljački klub "Našice",
  • Stolnoteniski klub "Dora" Našice,
  • Stolnoteniski klub "Našice",
  • Šahovski klub "Slavonac" Našice,
  • Šahovski klub tjelesnih invalida "Šah- mat" Našice,
  • Udruga starih športova "Slavonac" Našice,
  • Športsko udičarsko društvo "Šaran" Našice,
  • Karate klub "Nexe" Našice,
  • Kuglački klub Našice,
  • Moto klub "Racing" Našice,
  • Biciklistički klub "Našice",
  • Udruga za šport i rekreaciju "Lapovac" Našice,
  • Športska udruga tjelesnih invalida "Našice",
  • Paintball klub "Black sheep" Našice
  • Zajednica športskih udruga grada Našica.
  • Udruga rekreativnog trčanja "Nexe Team" Našice
  • Školski športski savez grada Našica
  • Udruga navijača RK Nexe Našice
  • Udruga za razvijanje i promicanje auto sporta Auto klub "Panonija" Našice

Ostalo[uredi VE | uredi]

  • Udruga vukovarskih veterana našice
  • Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Našice
  • Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Našice
  • Udruga djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Našice
  • Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata "Našice - Đurđenovac""
  • Udruga liječenih branitelja od PTSP-a Našice
  • Udruga civilnih invalida rata Našice
  • Javna vatrogasna postrojba Našice,
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, osnovano 1888.,
  • Savez Slovaka - Zvaz Slovakov Našice
  • Udruga Zagoraca "Kaj" Našice
  • Matica umirovljenika Hrvatske - Gradska udruga umirovljenika Našice
  • Lovačka udruga "Jelen" Našice,
  • Gljivarsko društvo Našice 2005.,
  • Planinarsko društvo "Krndija" Našice
  • Udruga za Hrvatsku povjesnicu Našice
  • Oldtimer klub "Našice" Našice
  • Radio klub "Našice" Našice
  • Ogranak Matice Hrvatske Našice
  • Udruga mladih "UM" Našice
  • Udruga mladih "Info" Našice
  • Društvo"Naša djeca" Našice
  • Udruga gluhih i nagluhih osoba Našice
  • Humanitarna udruga "Dar dobrote" Našice
  • Udruga voćara i vinogradara Našice
  • Pčelarska udruga "Pčela" Našice
  • Zajednica tehničke kulture Našice
  • Udruga slijepih Našice
  • Kinološko društvo "Našice" Našice
  • Lions club "Našice" Našice
  • Hrvatski Crveni križ- Gradsko društvo Crvenog križa Našice
  • Udruga dijabetičara Našice

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2001
  2. Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2011
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Stanovništvo po narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 6,8 Snježana Fridl: Židovi u Našicama: Sinagoga srušena, zgrade ostale, groblje još čeka obnovu..., Glas Slavonije, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
  7. Grad Našice Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama
  8. Dino Mataz: Bitka za objekte JNA u Našicama Braniteljski. 20. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  9. Garnizon Našice (2019.), dokumentarni film Dina Mataza. Kanal Branitelja bivše općine Orahovice. Postavljeno 20. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  10. Sjećanje na 18 poginulih, Glas Slavonije
  11. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  12. Knjižnica Našice

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Našice