Koordinate: 45°37′N 17°33′E / 45.62°N 17.55°E / 45.62; 17.55

Voćin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Voćin
Grbopcinevocin.gif
Voćin na karti Hrvatska
Voćin
Voćin
Voćin na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Virovitičko-podravska
Načelnik općine Predrag Filić
Naselja u sastavu općine Bokane, Ćeralije, Dobrić, Donje Kusonje, Đuričić, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hum, Hum Varoš, Kometnik-Jorgići, Kometnik-Zubići, Kuzma, Lisičine, Macute, Mačkovac, Novo Kusonje, Popovac, Rijenci, Sekulinci, Smude, Voćin
Stanovništvo (2021.) 1.911
Broj stanovnika
Voćin, Virovitičko-podravska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bokane 192 215 136
Dobrić 4 - -
Donje Kusonje 4 5 5
Gornje Kusonje 36 13 6
Gornji Meljani 12 15 8
Hum 98 90 62
Hum Varoš 40 47 24
Kometnik-Jorgići 53 26 27
Kometnik-Zubići 13 28 16
Kuzma - - -
Lisičine 6 - -
Macute 79 33 19
Mačkovac 71 47 33
Novo Kusonje 26 22 15
Popovac 2 - -
Rijenci 7 5 3
Sekulinci 15 7 2
Smude 4 15 4
Voćin 1161 1191 956
Ćeralije 596 623 595
Đuričić 2 - -

Ukupno [uredi] 2421 2382 1911

Poštanski broj 33522 Voćin
Voćin na karti Virovitičko-podravska županija
Voćin
Voćin
Voćin na zemljovidu Virovitičko-podravske županije

Voćin je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Voćin je naselje i sjedište općine smješteno u sjevernom djelu zapadne Slavonije podno gore Papuk, dvadesetak kilometara udaljeno od Slatine.

Svetica zaštitnica Voćina je Blažena Djevica Marija.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Tijekom burne povijesti broj i sastav stanovništva općine Voćin iz godine u godinu uvelike se mijenjao.

Naselje 1991. 2001.[1] 2011.[2] 2021.[3]
Bokane 116 192 215 136
Ćeralije 284 597 623 595
Dobrić 64 4 - -
Donje Kusonje 97 4 5 5
Đuričić 89 2 - -
Gornje Kusonje 69 36 13 6
Gornji Meljani 172 12 15 8
Hum 243 102 90 62
Hum Varoš 61 40 47 24
Kometnik-Jorgići 119 58 26 27
Kometnik-Zubići 171 17 28 16
Kuzma 25 - - -
Lisičine 160 6 - -
Macute 286 80 33 19
Mačkovac 75 73 47 33
Novo Kusonje 48 26 22 15
Popovac 43 2 - -
Rijenci 120 7 5 3
Sekulinci 238 16 7 2
Smude 103 4 15 4
Voćin 1.569 1.221 1.191 956
Općina Voćin 4.152 2.421 2.384 1.911
  • ukupno: 2.421, od toga su
  • Hrvati: 2 069 / 85,46 %
  • Srbi: 315 / 13,01 %
  • Albanci: 5 / 0,21 %
  • Bošnjaci: 2 / 0,08 %
  • Mađari: 1 / 0,04 %
  • Rusi: 1 / 0,04 %
  • Slovenci: 1 / 0,04 %
  • Ostali: 3 / 0,12 %
  • Nepoznato: 3 / 0,12 %

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine općina Voćin ima 1.911 stanovnika.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom Drugog svjetskog rata, dana 13. siječnja 1942. ustaše su u Voćinu ubile 174 stanovnika Kometnika i 32 stanovnika Dobrića. Žene i djecu iz Kometnika su sprovele u privremeni logor u Zdencima, da bi ih kasnije pustili kućama. Nakon kolektivnog uhićenja stanovnika Kometnika, ustaše su opljačkale imovinu tamošnjeg stanovništva.[4]

Samo mjesto Voćin 1991. broji 1160 stanovnika s ukupno 324 domaćinstva, dok cijela općina Voćina selima: Bokane, Ćeralije, Dobrići, Donje Kusonje, Đurđić, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hum, Hum Varoš, Kometnik, Jorgić, Zubići, Kuzna, Lisićine, Macute, Mačkovac, Nove Kusonje, Popovac, Rijenci, Sekulinci, Smude, broji blizu 3.000 stanovnika, od čega 85% Hrvata i oko 15% Srba i ostalih manjina.[5]

Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Voćin su okupirale velikosrpske snage. U blizini Voćina se nalazio logor Sekulinci, u kojem su mjesni pobunjeni Srbi za vrijeme velikosrpske pobune (u lipnju 1991.) primali pomoć u oružju iz Srbije i od JNA, i od kojeg je išla podjela oružja srpskom pučanstvu. Taj logor je poslije Srbima služio kao zarobljenički logor. Pred kraj okupacije, "Beli orlovi" Dragoslava Bokana su počinili pokolj nad mjesnim Hrvatima 12. i 13. prosinca 1991. godine kad je ubijeno ukupno 47 mještana.[6] Među njima je bilo 15 žena, a s njima i jednog starijeg čovjeka srpske nacionalnosti koji je samoubilački stao pred krvoloke braneći svoje susjede. Hrvatske postrojbe su oslobodile Voćin 15. prosinca 1991. u operaciji Strijela.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Vladimir Udatny, hrvatski akademski slikar
  • Antun Marković, hrvatski nogometaš

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Voćin je poznato hodočasničko svetište Gospe Voćinske. Mjestom dominira kulturni spomenik katolička crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije iz 15. stoljeća građena u kasnogotičkom stilu. Godine 1991. crkva je pobunjenim Srbima služila kao skladište oružja i streljiva, a 13. prosinca 1991. do temelja je srušena aktivacijom eksploziva i gađanjem streljivom iz tenkova.[7]

Nakon dugogodišnje i temeljite obnove crkvu je 14. kolovoza 2011. posvetio biskup Antun Škvorčević. Iznutra crkva je moderno uređena te je krasi vrijedan sakralni namještaj i umjetnička djela nekih od najvećih hrvatskih umjetnika poput kipara Šime Vulasa, Josipa Poljana, Mladena Mikulina i Hrvoja Ljubića; slikara Ive Dulčića, Josipa Biffela i Ljube Ivančića te arhitekta Borisa Vučića Šnepergera.[8]

Pravoslavna crkva Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog sabora u Voćinu sagrađena je polovicom 18. stoljeća, a 9. siječnja 1942. ,pet dana prije masovnog zločina na 223 stanovnika Kometnika i Dobrića, je potpuno uništena. Nakon ponovne gradnje sedamdesetih godina prošlog stoljeća, oštećena je i tijekom Domovinskog rata, a 2000. godine obnovljena.[9]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Dječji vrtić "Voćin"
  • Osnovna škola "Voćin"
  • Područni odjel Voćin - Glazbena škola Milka Kelemena, Slatina

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kulturno umjetnička udruga "Voćin"[uredi | uredi kôd]

Na području općine Voćin sa sjedištem u samom Voćinu djeluje Kulturno umjetnička udruga "Voćin". Udruga je osnovana 2000. godine i djeluje do danas u podršku općine i nekoliko sponzora, broji 55 članova folklorne i tamburaške sekcije. Kulturno-umjetnička udruga njeguje tradicijsku baštinu, pjesme i plesove brdskog područja sjeverozapadnog dijela Slavonije čija je posebnost brđanski taraban i ostala brđanska kola. Također održava i tradiciju starog božićnog običaja Kriskinge i Adamaši. Članovi se pojavljuju na smotrama folklora, sudjeluju na svim događajima i hodočašćima vezanih uz crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu koja je glavno Marijansko svetište Požeške biskupije.

Kulturno umjetnička udruga Voćin jednom godišnje organizira manifestaciju Voćinska kestenijada.

Godine 2005. rekostruirano je staro slavonsko voćinsko ruho koje je nestalo prije više od 70 godina. Opis ženske narodne nošnje: podsuknja je s kupovnom čipkom, a naprijed je rasporak. Unterok je od tvorničkog pamučnog platna, ima šlingu pri dnu i dulji je od suknje. Šlinga ili vez može biti u raznim bojama. Suknja je od tvorničkog jednobojnog materijala, rips, kašmir i slično, plisiran, nabran ili legovan. Fertun je od bijelog tvorničkog platna, različitih veličina i oblika dok je ukras ili umetnuta heklana čipka ilišlinga. Oplećak je od četiri pole čistog platna s ušitim naborima, šlingan na prsima, a rukavi su stegnuti oko zapešća, dugačak do pojasa. Ukrasne marame se nose na oplećku. Velike su, svilene ili kašmirne s ružama te dugačkim resama. Čarape na nogama su bijele boje, pletene. Kao obuća su se nosile počne kao radna obuća ili opanci. Cipele na peticu za svečanije dane.
Opis muške narodne nošnje: gaće od 4-5 pola, za radne dane bez ukrasa, a u svečanije obliku oskudno ukrašene bijelom šlingom. Košulja-rubača se nosila dugo do ispod bokova ukrašena bijelom šlingom ili vezena crvenom i plavom vunom na prsima. Stegnuta u zapešću i ima ovratnik. Prosluk je crne ili tamnoplave boje, ukrašen tankim strojnim prošivima raznobojnim koncem, metalnim gumbićima, kratak do pasa, podstavljen tkaninom iznutra. Kapa je naziv za crni šešir uskog oboda dok je remen široki i kožni. Na nogama su u radne dane drvene klompe, kožnate opanke, a u svečanijim prigodama čizme.[10]

Šport[uredi | uredi kôd]

Povezani Članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. SAS Output. www.dzs.hr. Pristupljeno 14. siječnja 2022.
  2. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 14. siječnja 2022.
  3. Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Pristupljeno 14. siječnja 2022.
  4. Filip Škiljan, "Stradanje Srba, Židova i Roma u virovitičkom i slatinskom kraju tijekom 1941. i početkom 1942. godine", Scrinia Slavonica, X, 1, 2010. str. 360-362.
  5. Narod.hr. 26. prosinca 2021. Miroslav Gazda: Uz 30. godišnjicu monstruoznih velikosrpskih pokolja u Voćinu. narod.hr. Pristupljeno 4. veljače 2022.
  6. The charges against Vojislav Seselj. BBC News. 24. veljače 2003. Pristupljeno 7. kolovoza 2010.
  7. MUČENJE I UBOJSTVO 48 CIVILA Zbog neurednih dostavnica odgođena odluka o optužnici za Voćin - www.icv.hr. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  8. Admin. Unutrašnje uređenje crkve | Požeška biskupija. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  9. Obnova pravoslavnih crkava u Voćinu i Mikleušu. P-portal. 15. srpnja 2015. Pristupljeno 17. siječnja 2022.
  10. http://www.kuuvocin.comyr.comInačica izvorne stranice arhivirana 27. siječnja 2012. Službene stranice Kulturno-umjetničke udruge

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Voćin.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Voćin koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.