Acetat

Acetati su soli octene kiseline. Octena kiselina (CH₃COOH) je tvar topljiva u vodi, koja stupa u reakcije s mnogim molekulama.

Acetati se u otopini ne ponašaju kao kiselina iz koje nastaju. Oni često pomoću hidrolize, a utjecajem jačeg metalnog iona, postaju slični lužinama. Molekule su nestabilne pa postepeno određena količina acetata prijelazi u drugi oblik i oslobađa se kiselina. Miris te kiseline osjeća se pri otvaranju posude u kojoj je acetat.

Strukturno octena kiselina pripada u monokarboksilne kiseline i na karboksilnu grupu vezana je samo jedna metilna skupina, koja ima značajan utjecaj na reaktivnost čitave molekule. Elektronegativniji kisik ima induktivni efekt privlačenja elektrona sa susjednog ugljika karboksilne skupine. Odnosno, kisik dobiva sve više elektrona, a ugljik ih gubi. Ugljik nedostajuće elektrone privlači sa susjedne metil grupe, ali ih privlači mnogo slabije nego kisik. Struktura acetatnog iona je također značajna za reaktivnost molekula koji ga sadrži. Kombinacija različitih tipova hibridizacije ima značajnu ulogu. Metilna skupina je sp3 hibridizirana, a hibridizacija karboksilne grupe je sp2. Ovakva kombinacija omogućava karakterističnu prostornu orijentaciju i različite kutove veza, što pojedine atome iona štiti, a druge navodi na reakciju.

Sama octena kiselina pripada u slabe kiseline, pa najlakše reagira s jakim bazama kao što su NaOH (natrijev hidroksid, kaustična soda) i KOH (kalijev hidroksid), tvoreći odgovarajuću sol (natrijev ili kalijev acetat), pri čemu se otpušta molekula vode. Pri ovoj reakciji nisu potrebni katalizatori jer se reakcija lako odvija.Zumdahl 1986

CH₃COOH + NaOH → CH₃COONa + H₂O

Voda nastaje reakcijom H+ iona iz COOH skupine i OH- skupine iz natrijevog hidroksida. Natrijev acetat taloži pri ovoj reakciji kao bijeli talog na dnu epruvete. Octena kiselina s nekom od svojih soli s alkalnim metalima gradi vrlo stabilne pufere koji se koriste radi postizanja određene pH vrijednosti. Acetati kao soli jakih baza i octene kiseline reagiraju bazno u procesu hidrolize. Postoje slučajevi kada acetati ne reagiraju bazno, već neutralno i to približno kod CH₃COONH₄, gdje su oba iona slaba i imaju slične proizvode rastvorljivosti u vodi. Acetati nisu soli octene kiseline samo s neorganskim bazama. Postoje i organski spojevi koja su samo zbog svoje organske prirode nazvana esteri, a koja nastaju reakcijom esterifikacije u kojoj sudjeluje kiselina i alkohol, u prisustvu najčešće koncentrirane sumporne kiseline. Dolazi do stvaranja estera karakterističnih osobina. Postoji nekoliko ogleda koji pokazuju prirodu acetata. Odmjeri se približno ista količina natrij-acetata i vode i to se pomiješa, zagrijava do ključanja, a potom hladi naglo pod mlazom hladne vode. U tako ohlađenoj otopini pri dodavanju nekoliko kristala iste soli, dolazi do burne i jasno vidljive kristalizacije. Gradi i toksične spojeve, a poznat je olovni šećer.