Prijeđi na sadržaj

Aleksa Ivić

Izvor: Wikipedija

Aleksa Ivić (1881.1948.), hrvatski političar i srpski povjesničar.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se je 1881. godine. U Beču je 1905. doktorirao slavistiku i povijest.[1] Godine 1910. izabran za zastupnika u hrvatskom Saboru[1] u kotaru Hrtkovcima kao pripadnik vladinovaca.[2] Od 1912. službenik je Zemaljskog arhiva u Zagrebu. Od 1919. izvanredni, a od 1924. redovni profesor jugoslavenske diplomatske i političke povijesti na Pravnom fakultetu u Subotici.[1] Otac je jezikoslovca Pavla Ivića.

Krivotvorenje imena

[uredi | uredi kôd]

Aleksa Ivić pamti se i po tome što je netočno prepisivao ime „Vlasi” kao „Srbi” u bečkom arhivskom gradivu o etničkim skupinama na području Hrvatske, specifično u razdoblju vlaške naseobe tijekom Habsburško-turskih ratova.[3] Njegov arhivski rad uopće obilježava upitna točnost prijepisa, a u svojim se djelima ponavljano oslanjao na teze nastale u sklopu ambicija o Velikoj Srbiji.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Miroslav Kota: Uloga središnje defenzivno doglasne službe u Prvom svjetskom ratu[neaktivna poveznica] Repozitorij Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski studiji, 2019. [1] str. 382.
  2. Jutarnji list, 1913., popis zastupnika koji su izgubili mandat na izborima 1913.
  3. Boris. 18. siječnja 2023. Objavljena knjiga Andreja Čebotareva VLASI I VOJNA KRAJINA U HRVATSKOJ. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Pristupljeno 7. prosinca 2023.
  4. IVIĆ, Aleksa - Hrvatski biografski leksikon. bl.lzmk.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2024.