Hrtkovci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrtkovci
Katolička crkva u Hrtkovcima
Katolička crkva u Hrtkovcima
Koordinate: 44°52′N 19°46′E / 44.867°N 19.767°E / 44.867; 19.767Koordinate: 44°52′N 19°46′E / 44.867°N 19.767°E / 44.867; 19.767
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srijemski okrug
Općina Ruma
Površina
 - Ukupna 41,7 km²
Visina 74 m
Stanovništvo (2002.)
 - Naselje 3.428
 - Naselje gustoća 82 stan./km²
Poštanski broj 22427
Pozivni broj 022
Registarska oznaka RU
Zemljovid
Hrtkovci na karti Srbija
Hrtkovci
Hrtkovci

Hrtkovci (mađ. Herkóca) su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalaze se na 44° 52' 44" sjeverne zemljopisne širine i 19° 46' 14" istočne zemljopisne dužine, u središnjem južnom dijelu srbijanskog dijela Srijema, nekoliko kilometara istočno od rijeka Save, kod dijela gdje od svog toka prema istoku skreće prema jugu.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Upravno pripadaju općini Rumi u Srijemskom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva 1910. godine Hrtkovci su imali 2.518 stanovnika od toga kao materinji jezik hrvatski je govorilo 1.144 stanovnika, 644 njemački, 619 mađarski, 70 srpski, 20 slovački, 1 hebrejski i 20 ostali, rimokatolika je bilo 2.381 a pravoslavaca 71.

U studenom 1944. iza i u vrijeme prolaza posrbljene partizanske vojske kroz Hrtkovce u Srijemu privode se malim križnim putom do Save oko 30 u selu nađenih mladića i odraslih muškaraca, i to Hrvata i drugih nesrba te ih strojnicom poubijaju i bace u rijeku. Slučajnošću preživljava jedan četrnaestogodišnji dječak, koji je i danas živ. Zbivanja je zabilježio kasniji hrtkovački župnik otac Ilija Martinović (1940.-1998.).[1]

1970-ih godina je u Hrtkovcima živjelo 3000 stanovnika, od kojih su 1500 bili Hrvati, 700 Mađari, 700 Srbi i 180 izjašnjeni kao Jugoslaveni, a postojala je i mala zajednica Slovaka [2].

Prije srpske agresije na Hrvatsku, u Hrtkovcima je živjelo 40,24% Hrvata.[3]

U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992., kao posljedica raznih vidova etničkog čišćenja, rimokatoličku župu Hrtkovce je napustilo 1200 osoba, mahom Hrvata. [3]. Sam početak progona je počeo 6. svibnja 1992.. Iako su mjesni Hrvati bili prvi na udaru, i veliki dio ostalih nesrpskih, osobito katoličkih Hrtkovčana je zbog prijetnja i maltretiranja bio prisiljen zamijeniti kuće i otići iz sela [4], a nakon progona Hrvata iz Slankamena i Golubinaca[2].

Za vrijeme rata protiv Hrvatske, ime selu su velikosrbi promijenili iz "Hrtkovci" u "Srbislavci". Općinskom odlukom je staro ime vraćeno 1995., a poneke ustanove još u 2009. izbjegavaju pisati staro ime kao službeno [2].

I nakon 17 godina od tog zločina, mjesni se Hrvati nisu vratili u svoje selo [5].

Iako je selu 2009. broj stanovnika ima 6000 stanovnika, dvostruko u odnosu na 1970-te, posljedica nasilja kojeg su sprovodili velikosrpski šovinisti je da danas u Hrtkovcima ima samo 600 katolika, a to su uglavnom Mađari [2].

Vojvođanski klub jedna je od rijetkih nevladinih organizacija koja svake godine uporno podsjeća na protjerivanje katolika iz Vojvodine. Za brojna ubojstva širom Vojvodine, u Šidu, Kukujevcima, Moroviću i drugdje, do danas još nitko nije odgovarao, iako je Fond za humanitarno pravo i 1993. i 1994. godine iznio dovoljno podataka koji su ukazivali da su počinitelji bili ne samo među raznim skupinama izbjeglica koje su do dolaska u Srbiju bile organizirane u razne dobrovoljačke skupine ili u vojsku 'Republike Srpske Krajine', već da je među počiniteljima bilo i policajaca.[6]

[7] Kretanje broja stanovnika

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Knjige o Hrtkovcima[uredi VE | uredi]

  • Antun Dević: Župe Hrtkovci i Nikinci[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Božidar Ručević, član HKV-a (Djelomice prema štivu istog autora za V. Kongres HŽD-a, Zagreb 2010.): Križni putovi Hrvata još uvijek bez znamena. Crtica iz Hrtkovaca u Srijemu, hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 20. veljače 2011. HKV Logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća. Vidi dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Radio Subotica I nakon 17 godina Hrtkovci bez Hrvata-povratnika, 6. svibnja 2009. Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "17_godina" definirano više puta s različitim sadržajem Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "17_godina" definirano više puta s različitim sadržajem Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "17_godina" definirano više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Glas Koncila Divan je kićeni Srijem Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "Ki.C4.87eni" definirano više puta s različitim sadržajem
  4. Radio Subotica «Vojvođanski klub» Procesuirati odgovorne za nasilno protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Hrtkovaca, 6. svibnja 2009.
  5. Radio Subotica DSHV: Od tragedije u Hrtkovcima, hrvatska se zajednica vrlo teško oporavlja, 5. svibnja 2009.
  6. Dinko Gruhonjić, Deutsche Welle: Isprika protjeranim Hrvatima, hkv.hr, Objavljeno: Srijeda, 09. svibnja 2012.
  7. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  8. ZKVH Tomislav Žigmanov: Izašao treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a

..