Aleksandar Bakal

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aleksandar Bakal
Aleksandar Bakal
Pseudonim(i) Braco
Rođenje 1. kolovoza 1929.
Smrt 22. siječnja 1997.
Poznat(a) po Urbanistički zavod grada Zagreba
Zanimanje arhitekt, urbanist
Portal o životopisima
Višestambena zgrada, Zagorska 45., Samobor (1972. – 1974.)

Aleksandar Bakal (Nova Gradiška, 1. kolovoza 1929.Zagreb, 22. siječnja 1997.) bio je hrvatski arhitekt i urbanist.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]


Osnovnu školu završio je 1940. u Belišću, gimnaziju 1948. u Osijeku, a diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954 (arhitektonski odsjek, kod prof. Mladena Kauzlarića). Od 1960. do 1964. bio je asistent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (kod prof.Drage Galića).

Bio je član predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata (tada Savez Arhitekata Hrvatske) od 1972. do 1976., a predsjednik od svibnja 1979. do travnja 1982.[2] Bio je također hrvatski predstavnik Saveza arhitekata Jugoslavije na brojnim arhitektonskim natječajima.

Radio je u arhitektonskim projektnim biroima: »Marasović« u Zagrebu (1955.), »Sisak« u Sisku (1956.), Državnog SUP-a SRH (1956. — 1964.) te vodio biro »Inžinjeringprojekt« (1964. – 1972.) u Zagrebu.

Poslovno-stambena zgrada "Maksimir, Maksimirska cesta 51., Zagreb (1963.)
Stambeno-poslovna ugaonica, Vodovodna-Grada Meinza, Zagreb (1964.)

Projektira stambene i poslovne zgrade i riješava složene urbanističke probleme stambenih naselja. U stambenoj i poslovnoj arhitekturi radi tlocrte prilagođene različitim potrebama (upravna zgrada Saveza slijepih Hrvatske i Tiflološki muzej s kino-dvoranom »Opatija« u Draškovićevoj ul. u Zagrebu, 1956.; stambeni objekt i Upravna zgrada Narodne milicije u Osijeku, 1958.; vatrogasne stanice u Osijeku, 1959. te u Splitu, 1960.; upravna zgrada Narodne milicije u Sisku, 1961.; stambena zgrada u ulici biskupa Galjufa 11, te stambene zgrade u ul. J. Marohnića, sve u Zagrebu, iz 1962; rekreacijski objekt na otoku Madona u Brijunskom arhipelagu, 1962.; poslovno-stambeni objekt poduzeća »Maksimir« u Maksimirskoj ul. 51. 1963. u Zagrebu; objekt za boravak na moru na Brijunima, 1963.; urbanističko rješenje i stambeni blok ul. I. Lole Ribara/Grada Mainza i Vodovodne,1964., više stambenih zgrada u Škrlčevoj ulici iz 1965., detaljni urbanistički plan i stambeni tornjevi na Dobrom dolu, 1966., detaljni urbanistički plan Tuškanac–Vijenac,1969., tvornica poluvodiča RIZ u Kraljevićevoj ul., 1970. – sve u Zagrebu; urbanistička rješenja i stambeni nizovi u Samoboru[3] 1971. – 1972.; više kuća za odmor u Selcu kod Crikvenice, 1964-1972. i dr.).

Mnoge od ovih projekata ostvario je kao glavni projektant i voditelj poslovnog odnosa "Inžinjeringprojekta" tada smještenog u Vili Spizer[4] Novakovoj 15 u Zagrebu, gdje je radio od 1964. do 1972.

Bio je član Inicijativnog odbora za osnivanje Zagrebačkog salona (1965.),[5] član odbora za uređenje parka Maksimir (1982.) te član mnogih ocjenjivačkih sudova arhitektonskih natječaja. Od 1972. radi na unapređenju i provedbi prostornog planiranja kao integralnog dijela društvenog planiranja; o tome izlaže na savjetovanjima planera u Prištini (Planiranje prostora u samoupravnom društvu) i Opatiji 1977. te na Susretima planera Jugoslavije u Dubrovniku 1978, 1979. i 1980. Radio-industrije Zagreb (Srednjoročni prostorni planovi Zagreba). Surađivao je u časopisima Čovjek i Prostor (1970, 1975, 1976, 1996) i Arhitektura (1974, 1978).

Stambena zgrada u ulici biskupa Galjufa, Zagreb (1962.)

Bio je direktor Urbanističkog zavoda grada Zagreba[6] od 1972. do 1986. godine (nakon ostavke na mjesto direktora radi u njemu kao savjetnik do umirovljenja 1991. godine) te jedan je od najzaslužnijih za stvaranje gradske arhive iz područja za strategijsko planiranje, urbanizma i prostornog planiranja, godine 1977.
Do svoje prerane smrti 1997. godine aktivno se bavio problemima urbanizma i društvene regulacije te promišljanja razvoja grada, pisao stručne i teorijske članke i slikao.

Stambeni tornjevi na Dobrom dolu, Zagreb (1966.)

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • "Prvi zagrebački salon" (intervju s A. Bakalom), V. Maleković, Vjesnik, 1. svibnja 1965.
  • „Intervju s Aleksandrom Bakalom“, u: Telegram, Zagreb, 28. svibnja 1965.
  • “Višestambeni objekti u naselju Dobri dol” A. Bakal, Čovjek i prostor, 1970, str. 203. ISSN 0011-0728
  • "Detaljni urbanistički plan Centra Zagreba", A. Bakal i suradnici, Nakladnik: Urbanistički zavod grada Zagreba, 1974.
  • “Tvornica poluvodiča RIZ”, A. Bakal, Arhitektura, 1974, str. 150.
  • "Sulejman Hasanagić: in memoriam", A. Bakal, Čovjek i prostor, 1978, godina 25, str. 4., ISSN 0011-0728[7]
  • "Čovjek i grad" - transkripti razgovora o urbanizmu Zagreba, Arhitektura br.164+5, 1978, str 53-54.
  • "Udaljili smo se od izvornog u arhitekturi", Aleksandar Bakal, Čovjek i prostor XXVI (1979) 6-7. br.315/316, str. 4, ISSN 0011-0728[8][9]
  • „Teze za okrugli stol o prostornom razvoju Zagreba“, A. Bakal, 1982. (iz UZGZ-monografija povodom 50-godišnjice Zavoda), Zagreb, 2007.[10]
  • "30 godina Urbanističkog zavoda grada Zagreba : 1957-1987", monografija, ur. Aleksandar Bakal, Izdavač: Urbanistički zavod grada Zagreba, 1987. 35 str.[11]
  • “Sjećanje na inženjera Ivana Tepeša : (1923. – 1996.)” A. Bakal, Ivan Čižmek, Vera Petrinjak Šimek, - Čovjek i prostor, God.43 (1996), 9/10=508/509, str. 78, ISSN 0011-0728
  • "Sjećanje na arhitekta Aleksandra Bakala : (1929. – 1997.)", Luka Šulentić - Čovjek i prostor, God.44 (1997), 1/2=512/513, str. 61, ISSN 0011-0728[12]
  • "Prilog poznavanju prostornog planiranja ruralnih prostora / sela u Hrvatskoj od sredine XIX. do sredine XX. st." - Jasenka Kranjčević, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 7(1999) (1999), 1(17); str. 11-3, 19-22 (1-24)[13]
  • “Deseti sastanak koordinacije za ISPU” - Info gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada br. 13, Zagreb, 2011.[14]
  • "Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidhardta" - Zvonko Pađen, Prirodoslovlje, Matica Hrvatska, Zagreb, 15(1-2) III (2015.), ISSN 1333-6347, str. 283, 297.[15]
  • "Preklopljeni niz", Tonči Čerina, Oris, Zagreb, ISSN 1331 - 7571[16]
  • "Šetalačka tura Jordanovcem", najava razgledavanja tornjeva A. Bakala, Portal Vizkultura,17.09 2018.[17]
  • "Motel Trogir: Stambeni tornjevi na Jordanovcu", najava razgledavanja tornjeva A. Bakala, Portal H-alter[18]
  • "Kako, na dva recentna primjera u Maksimiru, uživo možemo uspoređivati primjere dobre i loše arihtekture" arh. Zrinka Paladino, Telegram, 04.06.2018.[19]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hrvatski biografski leksikon (LZMK, 1983)
  2. Web stranice Udruženja hrvatskih arhitekata
  3. O stambenom nizu Aleksandra Bakala u Samoboru na mrežnim stranicama Društva inžinjera i tehničara Samobora, pristupljeno 23. ožujka 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2021. Pristupljeno 8. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. O današnjem lošem stanju Vile Spizer na mrežnim stranicama Društva arhitekata Zagreba, objavljeno 03. ožujka 2012., pristupljeno 23. ožujka 2021[neaktivna poveznica]
  5. | "Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.
  6. Program rada na planiranju dugoročnog razvoja Zagreba, 1974.
  7. Skupni katalog sustava Zaki. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 1. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. Časopis "Čovjek i prostor", broj 315/316, 1979. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2019. Pristupljeno 6. kolovoza 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Zvonko Pađan. 24. listopada 2015. Prirodoslovna komponenta u arhitektonskoj misli i praksi Jurja Neidhardta (PDF). matica.hr. Matica Hrvatska. str. 283–297. Pristupljeno 2. svibnja 2021.
  10. Monografija UZGZ u povodu 50-godišnice. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. Carnet knjižnica izvori. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. Skupni katalog sustava Zaki. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 1. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 1999.
  14. [Info publikacija GUZSPIRG br. 13, [[ISSN]] [[issn:1847-3768|1847-3768]] (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. kolovoza 2014. Pristupljeno 27. listopada 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Sukob URL-a i wikilinka (pomoć) Info publikacija GUZSPIRG br. 13, ISSN 1847-3768]
  15. Prirodoslovlje, MH, Zagreb, 2015
  16. Časopis Oris, Zagreb, 2018.
  17. Portal Vizkultura, Zagreb, 2018.
  18. Portal H-alter, Zagreb, 2018.[neaktivna poveznica]
  19. Telegram-Portal za kulturu i društvo, Zagreb, 2018.