Samobor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Samobor. Za druga značenja, pogledajte Samobor (razdvojba).
Samobor
Samobor (grb).gif
Samobor (1).jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagrebačka
Površina
 - ukupna 250 km2
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 37.633 stan.
Gradonačelnik Krešo Beljak
Gradska naselja 78 naselja
Dan grada Treća subota u listopadu
Zaštitnik sveta Ana
Poštanski broj 10430
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG
Službena stranica www.samobor.hr
Zemljovid
Samobor na karti Hrvatska
Samobor
Samobor
Samobor na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°48′N 15°43′E / 45.80°N 15.72°E / 45.80; 15.72

Samobor je grad u Hrvatskoj. Smješten je na istočnim obroncima Samoborskog gorja (dio Žumberačke gore), na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu. Od davnina ima bitno prometno značenje, između ostalog i zbog hrvatsko-slovenske granice koja se nalazi samo 5 kilometara od centra grada, i nije se mijenjala od sredine 12. stoljeća. Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj. U Samoboru živi oko 37.500 stanovnika od kojih je 16.000 u samom Samoboru, a 21.500 živi u okolnim mjestima koja spadaju pod lokalnu samoupravu Samobor.

Ime grada[uredi VE | uredi]

Ne zna se točno po čemu je Samobor dobio svoje ime. Sama riječ ''Samobor'' sigurno je slavenskog podrijetla.

Prema jednoj legendi ime potječe od toga što su u davna vremena, u šumama pokraj grada (najvjerojatnije Stražnik i Tepec) navodno rasli su ''samo borovi''. Bila to istina ili ne danas je veći dio brda stražnik pošumljen upravo zimzelenim vrstama, borovima, jelama i smrekama.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad je na istoku omeđen rijekom Savom, na jugu seže do Rakovog Potoka i obronaka Plešivice, na zapadu seže do središnjeg Žumberka, a krajnja zapadna točka je naselje Gornja Vas, na sjeveru granica grada je državna granica sa Slovenijom sve do Bregane. Oko jedne trećine površine grada Samobora pokriveno je šumom. Na području grada nalazi se i mnogo zaštićenih prirodnih predjela, među kojima je najvažniji Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. U Samoboru i Samoborskom gorju postoji oko 200 km obilježenih planinarskih staza.

Samobor je udaljen od grada Zagreba samo 20 kilometara, a od graničnog prijelaza sa Slovenijom u Bregani samo četiri kilometra. Izgradnjom autoceste Zagreb - Ljubljana Samobor je postao još pristupačnije odredište mnogih turista i izletnika. Grad Samobor je dio Zagrebačke županije.

  • Nadmorska visina na Trgu Kralja Tomislava: 158,31 m
  • Najviša točka: brdo Ravnice 860 m (Novo Selo Žumberačko)
  • Najniža točka: 127 m (Medsave)
  • Najviše naselje: Dragonoš 742 m
  • Najviši cestovni prijevoj: 768 m (cesta Novo Selo Žumberačko - Budinjak)
  • Zemljopisna širina: 45° 48' i 6" N
  • Zemljopisna dužina: 15° 42' i 49" E
  • Površina: 250 km²

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Samobor obuhvaća područje grada Samobora i 77 mjesta i naselja[1]: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Brezovac Žumberački, Budinjak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Cerovica, Dane, Dolec Podokićki, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Golubići, Gornja Vas, Gradna, Grdanjci, Gregurić Breg, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica, Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Prekrižje Plešivičko[2], Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.

Pogled na Trg Kralja Tomislava


Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Samobor je 16. najveći grad u Hrvatskoj, a drugi najveći u županiji. Prema popisu stanovništva 2011. godine, Samobor je imao 37.633 stanovnika (izvor: Državni zavod za statistiku). Gustoća naseljenosti iznosila je 151 stanovnika po km².

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][4]

==
Klima ==

Centar grada

Neke meteorološke statistike za Samobor za radoblje od 1980. do 2000. godine:

  • Srednja temperatura: 10,9°C
  • Najhladniji mjesec: siječanj (prosječno 0,2°C)
  • Najtopliji mjesec: srpanj (prosječno 21,1°C)
  • Najviša zabilježena temperatura: 37°C (srpanj 1983. i kolovoz 1993.)
  • Najniža zabilježena temperatura: -25,6°C (siječanj 1985.)
  • Godišnji prosjek oborina: 1078,6 mm/m² (89,88 mm/m² mjesečno)
  • Najkišniji dan u listopadu 1993. (84,2 mm/m²)
  • Najviše snijega u jednom mjesecu: u ožujku 1986.
  • Godišnji prosjek vedrih dana: 52,8 dana
  • Prosječno najvedriji mjesec: kolovoz (8,4 vedrih dana)
  • Najvedrija godina: 1992. (85 vedrih dana)
  • Najvedriji mjesec: kolovoz 1992. (20 vedrih dana)
  • Godišnji prosjek oblačnih dana: 113,3 dana
  • Prosječno najoblačniji mjesec: prosinac (16,2 oblačna dana)
  • Najoblačnija godina: 1996. (165 oblačnih dana)
  • Najoblačniji mjesec: siječanj 1996. i 1997. (28 oblačnih dana)

Uprava[uredi VE | uredi]

Zgrada Gradskog poglavarstva

U gradu Samoboru gradsko vijeće sastoji se od 25 vijećnika. Dužnost gradonačelnika trenutačno obavlja Krešo Beljak.

Povijest[uredi VE | uredi]

Glavni članak: Povijest Samobora

Poveljom kralja Bele IV. 1242. Samobor je dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i demografski razvoj tijekom povijesti. Grad je imao samostalnost i nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu unutrašnju upravu i sudstvo.

Od 1809. do 1813. ulazi u sastav Napoleonovih Ilirskih pokrajina te se nalazi pod francuskom upravom.

Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu.

Pogled iz parka

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Tijekom svoje povijesti, glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika u Rudama postojale su dvije manufakture stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku proizvodnju.

Na dan 17. listopada 2004. na području grada Samobora bilo je registrirano 1112 obrta (prema evidenciji Ministarstva gospodarstva), 2001. godine (prema podacima iz Strategije Grada Samobora) bilo je evidirano 567 trgovačkih društava, a 712 subjekata se bavilo poljoprivredom.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Samoborski muzej
Kapela Sv. Mihovila. Ogranak Matice Hrvatske Samobor u ovoj kapelici od 1991. godine svake godine na dan Sv. Mihovila održava susrete samoborskih pjesnika "Pri Svetem Mihalu".
  • Gradska knjižnica Samobor (www.gks.hr)
  • Radio Samobor (www.radiosamobor.hr)
  • Pučko otvoreno učilište Samobor
  • Kino Samobor
  • Samoborski muzej
  • Muzej Marton
  • Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"

Turizam[uredi VE | uredi]

Turizam u Samoboru kroz stoljeća[uredi VE | uredi]

  • 1810: Otvorena je stanica poštanske diližanse i hotel "K gradu Trstu" s pet soba za noćenje i restauracijom
  • 1825.-1836: Izgrađena je općinska vijećnica. Izrađuje se plan uređenja glavnog trga i regulira se korito Gradne.
  • 1833.-1848: Samobor posjećuju mnogi ilirci - Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Pavao Štoos i drugi.
  • 1835.-1837: "Agramer Zeitung" poziva na balove i karnevalske zabave u Samoboru.
  • 1839: Osnovana je tvornica stakla ("Glažuta") u Osretku u kojoj su izrađeni brojni suveniri.
  • 1840: Marko Bedenko otvara redovnu liniju konjskog omnibusa Zagreb-Samobor.
  • 1851: Samoborski magistrat izdaje tiskanice za prijavljivanje gostiju.
  • 1852: Pri magistratu je izabran odbor koji treba voditi brigu o poljepšavanju Samobora.
  • 1855: Uvodi se jedinstveni cjenik ugostiteljskih i hotelskih usluga na području samoborskog kotara.
  • 1860: Julije Huhn, zagrebački litograf, izdaje dvije razglednice sa samoborskim motivima. Josip Kompare, samoborski knjigoveža, organizira prvu karnevalsku povorku.
  • 1865: Organiziran je prvi "majalis".
  • 1868: Počinje izgradnja Šmidhenovih sumpornih toplica.
  • 1874: Osnovano Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"
  • 1875: Hrvatsko planinarsko društvo organizira na Samoborskom gorju svoj prvi izlet.
  • 1878: Općina prodaje zemljište za prvu "vikendicu" (vila Wagner).
  • 1883: Projektiran je zabavni park Anindol.
  • 1884: Izgrađen je most na Savi kod Podsuseda.
  • 1886: Osnovano je samostalno "Društvo za poljepšavanje Samobora".
  • 1887: Kotarska oblast izdaje Statut za ugostiteljstvo.
  • 1889: Otvoreno je kupalište na Vugrinščaku (hidropatsko).
  • 1901: Izgrađena je uskotračna pruga Zagreb-Samobor.
  • 1904: Počinje izlaziti pokladni list "Sraka" i ljetovališni vjesnik "Samoborski list".
  • 1905: Otvara se Hydropatički zavod - kupalište i lječilište.
  • 1906: Otvoren je "Penzion" i restauracija (današnja "Lavica")
  • 1914: Do te godine Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica.
  • 1920: Formirano je Klimatsko povjerenstvo Samobor.
  • 1932: Osnovano je Društvo za promet stranaca.
  • 1939: Formiran je Općinski turistički odbor.
  • 1945: U okviru Kotarskog narodnog odbora formiran je Savjet za turizam.
  • 1952: Osnovano je Turističko društvo Samobor.
  • 1964: Osnovan je Turistički savez općine Samobor.
  • 1973: Otvorena je Grgosova pećina.
  • 1974: Otvoren je hotel "Šmidhen".
  • 1975: Otvorena je Turistička poslovnica.
  • 1994: Osnovana je Turistička zajednica grada Samobora.

Turistički događaji[uredi VE | uredi]

Samoborski fašnik[uredi VE | uredi]

Poklade, u samoborskom kraju nazvane fašnik običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga (grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.

Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Jurja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).

Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.

Na fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.

Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas je Samoborski fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.

Sve to garancija je dobrog provoda na samoborskim ulicama, lokalima i luna parku za posjetitelje svih generacija. Posebno je zanimljiva i atraktivna maskirana povorka s alegorijskim kolima mjesnih odbora iz okolice grada koji izvode tradicionalne spelancije na razne aktualne teme; Dječji Fašnik, koji daje prikaz što je sve dječja mašta uz malu pomoć učitelja i odgajatelja u stanju zamisliti i izraditi, te završetak Fašnika,s tradicionalnim spaljivanjem lutke Princa Fašnika.

Samoborska glazbena jesen[uredi VE | uredi]

Samobor je grad koji pažljivo čuva i njeguje svoju bogatu kulturnu baštinu, ali i grad koji nastoji i danas pridonositi suvremenoj kulturi i umjetnosti, kako vlastitoj, tako i onoj čitave Hrvatske. Samoborska glazbena jesen neprekidno već više od trideset godina ugošćuje vrhunske izvođače s bogatim i probranim programima i izuzetnog muziciranja.

Samoborska salamijada[uredi VE | uredi]

Tradicija spravljanja češnjovki, salama i drugih suhomesnatih proizvoda njeguje se i prenosi s koljena na koljeno u gotovo svakoj samoborskoj obitelji. Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.

Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su predvodili Josip Vrbančić, Vlado Burić, Joža Prudeus, obitelj Župančić i drugi, održana je prva Salamijada kao javna manifestacija.

Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji tako da danas s ponosom možemo istaknuti da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1000 zaljubljenika u salamu.

Rally Oldtimera[uredi VE | uredi]

U mjesecu srpnju svake godine Oldtimer klub "OTK Samobor" organizira oldtimer rally u Samoboru na kojem sudjeluje preko 100 posada iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Prvi samoborski oldtimer rally u organizaciji OTK Samobor održan je 26.07.1998.

Dani kruha i vina[uredi VE | uredi]

Od svih jela i od svih pića što se čovjeku nude, jamačno su kruh i vino ono najbolje, najzdravije. Blagoslov Neba na svakom stolu. Osnivači ove već tradicionalne priredbe članovi su Ekološkog društva Samobor. Prve su "Dane" upriličili 1991. godine. Tijekom godina pridružili su se i drugi kao suorganizatori, poput Turističke zajednice grada Samobora i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Izložba se (jasno, i kušanje) najčešće priređuje u atraktivnim prostorima "Samoborske pivnice". O vinima većina zna da postoje dobra, bolja i bolja od boljih. Kriva vina i nisu vina i takvima na ovoj priredbi nema mjesta. Ovdje se izlažu samo ona na koje se može primijeniti izreka: ubrano koliko je Bog dao, načinjeno kako Bog zapovijeda.

No, kada je kruh u pitanju, tu vjerojatno postoji nedoumica: kruh je kruh! Ipak, posreći li Vam se pribivati ovoj priredbi, oduševljeno ćete zamijetiti tolike različitosti u sadržaju i oblicima. Ne samo da će Vam nepci biti razdragani profinjenim okusom pšeničnog, kukuruznog, heljdinog, zobenog, raženog i miješanog kruha u brojnim kombinacijama, već će Vam oči očarati prekrasni, maštoviti oblici brojnih pletenica, hljebova, likova, ukrašenih raznoraznim zrnima sezama, bundeve… Priredba koju svakako vrijedi posjetiti i koja će mnoge potaknuti da u svome domu pokušaju prirediti nešto od viđenoga.

Dan rudarske greblice[uredi VE | uredi]

"Dan rudarske greblice" zauzima svoje stalno mjesto u kalendaru događanja samoborske općine. Taj izvorni kulinarski specijalitet, ili "tenki kolač" kako su ga nekada nazivali, bio je poticaj KUD-u "Oštrc" iz Ruda da uz kulturno-zabavni program promovira sebe i svoj kraj.

Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, "Rudarska greblica" je prerasla u kulturno i nezaobilazno druženje početkom srpnja i svake godine privlači sve više turista.

"Vrazova Ljubica"[uredi VE | uredi]

Večer hrvatske ljubavne poezije i susret hrvatskih pjesnika na grobu Ljubice Cantilly. Posjetite li ikad Samobor, pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu zaljubio Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica pak, na nagovor svojih, udala se za drugoga. U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka.

Kestenijada i Martinje[uredi VE | uredi]

Nezaobilazne su jesenske svečanosti Kestenijade i proslave Martinja. Uz obilje jesenskih plodova i specijaliteta od kestena, samoborskog mošta koji postaje vinom, na ovim manifestacijama početkom jedanaestog mjeseca pripremaju se i prigodne izložbe.

Uz dobru organizaciju Turističke zajednice Samobora, samoborskih mališana, kulturno-umjetničkih društava i samoborskih vinara, svatko može pronaći za sebe ukusan pečeni kesten ili čašu samoborskog vina.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogomet:

  • NK Samobor
  • NK Bregana
  • NK Klokočevec
  • NK Zrinski
  • NK Samoborski Otok
  • NK Galgovo
  • NK Rakov Potok
  • Malonogometni klub Sokoli

Rukomet:

Borilački sportovi

  • Karate klub Bregana
  • Karate klub Samobor
  • Karate klub Mladost
  • Kickboxing klub„TNT“ Samobor
  • Judo klub Samobor
  • Taekwondo klub Samobor

Košarka:

  • KK Samobor

Skijanje:

  • Skijaški klub Samobor

Tenis i stolni tenis:

  • Teniski klub Samobor 1890
  • Stolnoteniski klub Samobor

Biciklizam:

  • Brdsko biciklistički klub Šišmiš
  • Brdsko biciklistički klub Krpelj

Streljaštvo:

  • Streličarski klub Samobor

Gimnastika:

  • Gimnastički klub Samobor

Motociklizam:

  • Motocross klub TRP Marović

Šah:

  • Šahovski klub Samobor

Atletika:

  • Atletski klub Samobor 2007

Planinarstvo:

Ostalo:

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole:

  • OŠ Bogumila Tonija
  • OŠ Samobor
  • OŠ Milana Langa
  • OŠ Rude
  • OŠ Mihaela Šiloboda

Srednje škole:

  • Srednja strukovna škola Samobor
  • Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor
  • Gimnazija Antuna Gustava Matoša

Vrtići:

  • Djećji vrtić Cvijetnjak
  • Dječji vrtić Grigor Vitez
  • Djećji vrtić Izvor
  • Djećji vrtić Osmijeh
  • Djećji vrtić Potočić
  • Djećji vrtić Neven

Ostale škole:

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • "Samoborski almanah 2005" u izdanju agencije Superjura.
  • "Milan Lang: Samobor. Narodni život i običaji." (Zagreb: Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena ZNŽO 17/2 pp 193-342; 18/1 pp 1-138 - 1912, 1913)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Samobor