Brijuni
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°EKoordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E | |
| Lokacija | Istarska županija |
| Država | Hrvatska |
| Površina | 33,9 km2 |
| Najbliži grad | Pula |
| Utemeljen | 27. listopada 1983. |
| Službena stranica | Nacionalni park Brijuni |
.svg)
Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine).
Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od VI. do VIII. st. otočjem su (kao i Istrom) vladali Bizantinci. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.
Brijunski sastanci[uredi VE | uredi]
Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj (i BiH) donijela mir.[1]
Izvori[uredi VE | uredi]
Vidi još[uredi VE | uredi]
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brijuni |
Galerija slika[uredi VE | uredi]
|
|||||||||||||
|
|||||||
