Brijuni
Brijuni | |
---|---|
Nacionalni park Brijuni
| |
Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°EKoordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E / 44.91278°N 13.76389°E | |
Lokacija | Istarska županija |
Država | Hrvatska |
Površina | 33,9 km2 |
Najbliži grad | Pula |
Utemeljen | 27. listopada 1983. |
Službena stranica | Nacionalni park Brijuni |
Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, a sastoje se od 14 otoka i otočića.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine).
Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.
Povijest[uredi | uredi kôd]

Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao Bizant. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.
Brijunski sastanci[uredi | uredi kôd]
Brijuni su u otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito imao rezidenciju i primao goste,među kojima su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski uglednici.
Na Brijunima je svjetski glasoviti hrvatski fizičar Dubravko Tadić bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics, zajedno s D. Klabučarom i I. Picekom. Održala se od 13. - 20. rujna 1994.).[1]
Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj (i BiH) donijela mir.[2]
Danas su i meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Metelgrad Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. (pristupljeno 5. travnja 2020.)
- ↑ Brijunski transkript
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
![]() | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brijuni |
- Brijunski transkript
- Fotografska radionica Brijuni
- Nacionalni park Brijuni
- Fotomonografija NP Brijuni
- Fotografije Brijuna
Galerija slika[uredi | uredi kôd]
Ostaci bizantskog kaštela
Spomen-ploča Robertu Kochu
Brijuni, Pula i okolica iz zraka
|