Aleksandar Stipčević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aleksandar Stipčević
Rođenje 10. listopada 1930.
Smrt 1. rujna 2015.
Polje arheologija, bibliotekarstvo

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, 10. listopada 1930.Zagreb, 1. rujna 2015.) hrvatski arheolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Rođen je u Arbanasima nedaleko od Zadra, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je godine 1954. arheologiju. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom Religiozni simbolizam u Ilira.

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke u Zadru, a godine 1957. prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU, a potkraj 1983. prelazi u Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.

U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga savjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znanstvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje »Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prištini. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet »Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. izabran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoosnovanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redovitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997. godine.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Ilirska umjetnost (Arte degli Illiri, 1963.)
  • Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji I–II (1977.)
  • Kultni simboli kod Ilira (1981.)
  • Iliri (povijest, život, kultura) (1974.) [2][3]
  • Povijest knjige (1985.) [4]
  • Cenzura u knjižnicama (1992.)
  • O savršenom cenzoru (1994.)
  • Priča o hrvatskom biografskom leksikonu (1997.) [5]
  • Sudbina knjige (2000.)
  • Socijalna povijest knjige u Hrvata I–II (2004. – 2005.) [6]
  • Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011.)

Priznanja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke i literatura
  1. www.matica.hr, pristupljeno 20. studenoga 2015.
  2. Aleksandar Stipčević, Iliri (povijest, život, kultura), Školska knjiga, Zagreb, 1974. (i više ponovljenih izdanja), www.scribd.com
  3. Antun Bauer, Aleksandar Stipčević : "Iliri", Informatica Museologica, Vol.6 No.32, listopad 1975., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  4. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Matica hrvatska, Zagreb, 1974. (prošireno izdanje 2006. godine, ISBN 9531507295), www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  5. Aleksandar Stipčević, Priča o hrvatskom biografskom leksikonu, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. ISBN 9531501084, www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  6. Lucija Radoš, Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas, Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, Vol.21 No.1, studeni 2009., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Mrežna mjesta