Prijeđi na sadržaj

Aleksandar Stipčević

Izvor: Wikipedija
Aleksandar Stipčević

Rođenje 10. listopada 1930.
Arbanasi
Smrt 1. rujna 2015.
Zagreb
Polje arheologija, bibliotekarstvo
Portal o životopisima

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, 10. listopada 1930.Zagreb, 1. rujna 2015.) hrvatski arheolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Arbanasima nedaleko od Zadra, danas gradska četvrt Zadra, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je godine 1954. arheologiju. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom Religiozni simbolizam u Ilira.

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Zavodu za povijesne znanosti u Zadru, a godine 1957. prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU, a potkraj 1983. prelazi u Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.

U studenome 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga savjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znanstvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje »Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prištini. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet »Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. izabran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoosnovanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redovitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997. godine.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Ilirska umjetnost (Arte degli Illiri, 1963.)
  • Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji I–II (1977.)
  • Kultni simboli kod Ilira (1981.)
  • Iliri (povijest, život, kultura) (1974.)[2][3]
  • Povijest knjige (1985.)[4]
  • Cenzura u knjižnicama (1992.)
  • O savršenom cenzoru (1994.)
  • Priča o hrvatskom biografskom leksikonu (1997.)[5]
  • Sudbina knjige (2000.)
  • Socijalna povijest knjige u Hrvata I–II (2004. – 2005.)[6]
  • Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011.)

Priznanja

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. www.matica.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2020. (Wayback Machine), pristupljeno 20. studenoga 2015.
  2. Aleksandar Stipčević, Iliri (povijest, život, kultura), Školska knjiga, Zagreb, 1974. (i više ponovljenih izdanja), www.scribd.com
  3. Antun Bauer, Aleksandar Stipčević : "Iliri", Informatica Museologica, Vol.6 No.32, listopad 1975., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  4. Aleksandar Stipčević, Povijest knjigeArhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2016. (Wayback Machine), Matica hrvatska, Zagreb, 1974. (prošireno izdanje 2006. godine, ISBN 9531507295), www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  5. Aleksandar Stipčević, Priča o hrvatskom biografskom leksikonuArhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2016. (Wayback Machine), Matica hrvatska, Zagreb, 1997. ISBN 9531501084, www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
  6. Lucija Radoš, Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas, Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, Vol.21 No.1, studeni 2009., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta