Talijanske regije

Izvor: Wikipedija

Talijanska Republika svojim Ustavom iz 1948. predviđa unutrašnje državno ustrojstvo, kojeg čini 20 regija (it: Sg. regione; Pl. regioni) ili pokrajina, koje su utemeljene na osnovu različitih historijskih, geografskih, kulturnih i privrednih kriterija. Talijanskim regijama ustavom je zagarantirana određena količina samostalnosti. Pet regija imaju poseban status samostalnosti, a tu spadaju regije: Furlanija-Julijska krajina, Sardinija, Sicilija, Trentino-Južni Tirol i Valle d'Aosta.

Posljednjih godina su se u talijanskom političkom krajoliku pojavile određene tenzije za još većom samostalnosti regija, pa čak i odvajanjem od države. Jedna od političkih partija koja se najglasnije zauzima za to je nacionalistička Lega Nord talijanskog političara Umberta Bossija.

Svaka od talijanskih regija ima svoj parlament i vladu (Giunta Regionale) na čijem čelu se nalazi predsjednik.

Nazivi i položaj[uredi | uredi kôd]

Na sljedećoj tablici nalaze nazivi 20 talijanskih regija, grupiranih po geopolitičkim zonama, s nazivom glavnog mjesta, kraticom i brojem koji pokazuje položaj regije na karti.

Regije Italije s brojevima
Skupina Regija Glavno mjesto Kratica Br. na karti
Sjeverozapadna Italija Ligurija (Liguria) Genova LIG 10
Lombardija (Lombardia) Milano LOM 11
Pijemont (Piemonte) Torino PMN 14
Valle d'Aosta* Aosta VAO 2
Sjeveroistočna Italija Emilia-Romagna Bologna EMR 7
Furlanija-Julijska krajina (Friuli-Venezia Giulia)* Trst (Trieste) FVG 8
Trentino-Južni Tirol (Trentino-Alto Adige)* Trento TAA 17
Veneto Venecija (Venezia) VEN 20
Središnja Italija Lacij (Lazio) Rim (Roma) LAZ 9
Marke (Marche) Ancona MAR 12
Toskana (Toscana) Firenca (Firenze) TOS 18
Umbrija (Umbria) Perugia UMB 19
Južna Italija Abruzzo L'Aquila ABR 1
Basilicata Potenza BAS 4
Kalabrija (Calabria) Catanzaro CAL 5
Kampanija (Campania) Napulj (Napoli) CAM 6
Molise Campobasso MOL 13
Apulija (Puglia) Bari PUG 3
Otočna Italija Sardinija (Sardegna)* Cagliari SAR 15
Sicilija (Sicilia)* Palermo SIC 16

* autonomne regije s posebnim statusom.

Autonomne regije s posebnim statusom[uredi | uredi kôd]

Pet talijanskih regija imaju poseban status, koji je zagarantiran talijanskim ustavom.

Ovaj poseban status jamči širu autonomiju od ostalih regija, pogotovo u financijskom smislu. Četiri autonomne regije uspostavljene su 1948. godine. Sicilija i Sardinija ovaj su status dobile zbog jakog pokreta za autonomiju, djelomično i separatističkog na Siciliji. Valle d'Aosta ima ovaj status kako bi se zaštitila frankofonska manjina, a Trentino-Južni Tirol kako bi se zaštitila germanofona manjina, kao što je određeno sporazumom Gruber-De Gasperi. Godine 1963. poseban status dobila je regija Furlanija-Julijska krajina.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Ova tablica sadrži podatke o broju stanovnika, površini i gustoći stanovništva, glavnom mjestu, broju općina i pokrajina po regijama.


Regija Glavno mjesto Stanovništvo (stan.) Površina (km) Gustoća (stan./km) Pokrajine Općine
Lombardija* Milano 9432554 23861 396,5 11 1546
Kampanija Napulj 5801931 13592 424,5 5 551
Lacij Rim 5312403 17210 302,1 5 378
Sicilija Palermo 5168996 25701 201,3 9 390
Veneto Venecija 4627694 18390 246,2 7 581
Pijemont Torino 4314677 25398 165,9 8 1206
Apulija* Bari 4120707 19364 209,6 5 258
Emilia-Romagna Bologna 3983346 22122 180,1 9 341
Toskana Firenca 3497806 22990 152,1 10 287
Kalabrija Catanzaro 2011466 15083 133,4 5 409
Sardinija Cagliari 1631880 24090 67,7 8 377
Ligurija Genova 1571783 5421 289,9 4 235
Marke* Ancona 1470581 9695 151,7 4 246
Abruzzo L'Aquila 1262392 10793 117,0 4 305
Furlanija-Julijska krajina Trst 1165761 7712 151,2 4 219
Trentino-Južni Tirol Trento 940016 13599 69,1 2 339
Umbrija Perugia 825826 8454 97,7 2 92
Basilicata Potenza 597768 9992 59,8 2 131
Molise Campobasso 320601 4438 72,2 2 136
Valle d'Aosta Aosta 119548 3266 36,6 0 74
Ukupno 56977736 301171 189,2 106 8101

* novoosnovane pokrajine postat će aktivne 2009. godine

  • Podaci ISTAT-a - 2001. godine.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Talijanske regije