Antun Matarić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Antun Matarić bać-Tuna je bio kulturni i javni djelatnik Hrvata u somborskom kraju. Bio je iz somborskog salašarskog naselja Nenadića. Bio je posjednik, a po zanimanju bio je poljodjelac.

1923. je godine boravio u Zagrebu gdje je služio redovni vojni rok. Ondje je stupio u kontakt sa Stjepanom i Pavlom Radićem, Đurom Basaričekom, Ivanom Pernarom i ostalim prvacima stranke. Upoznao se preko njih s idejama republikanizma i socijalnog programa HRSS-a. Njihova načela kako o ustrojavanju HRSS-a je prihvatio, pa i stav da se nacionalno pitanje bunjevačkih Hrvata zadržati izvan utjecaja HRSS-a. Kad se iste godine vratio u Sombor, suradnika za hrvatsku stvar našao je u Grgi Vukoviću, Franji Matariću, Antunu Parčetiću, Franji Mijiću, Josipu Striliću, Šimi Karasu, Antunu Vujeviću, Franji Malbašiću, Ivanu Bošnjaku, Josipu Koliću, Josipu Paliću, dr. Grgi Vukoviću i drugima. Već 1925. okupio je preko 10.000 aktivnih pristaša HRSS-a i organizirao političke skupove i zborove.

Zbog nejasne opredijeljenosti po pitanju hrvatsva u somborskom Bunjevačkom kolu, nezadovoljnici na čelu s Matarićem i društvom napustili su to društvo i osnovali svoje, Hrvatsko kulturno društvo Miroljub 6. prosinca 1936. godine. Antun Matarić je bio dijelom čelništva hrvatskog društva Miroljub, osnovanog 1936. godine. Zajedno s njime čelništvo su činili Franjo Strilić i dr Ladislav Vlašić. Poslije je Matarić bio dugogodišnjim političkim i kulturnim predvodnikom Hrvata u Somboru koji su se okupljali oko Radićeve stranke.

Kad je 1941. Mađarska okupirala i pripojila Bačku, sprovodila je politiku favoriziranja nehrvatske opcije bunjevaštva. Somborski su se Hrvati pasivizirali, osim dojučerašnjeg Matarićevog suradnika Grge Vukovića. Kad je Vuković na Miroljubovom prelu 1942. nagovarao Antuna Matarića, koji je bio predsjednik, da nazočnima govori na mađarskom, Matarić je to odbio. Matarić je bio predsjednik do ukidanja 1944. godine.

Antunov sin Antun Matarić Tunča vodio je društvo Miroljub (kasnije HKUD Vladimir Nazor) u tri navrata, od 1969. do 1982. godine, od 1984. do 1986. godine i od 1990. do 1996. godine.

Izvor[uredi VE | uredi]