Albansko višeglasno pjevanje u izvedbi pjevača iz Skrapara Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO -ova nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.
Procesija divova i zmajeva je zajednička svjetska baština Francuske i BelgijeFestivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima je zajednička svjetska baština Andore, Francuske i ŠpanjolskeSokolarstvo je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati , Austrija , Belgija , Češka , Francuska , Mađarska , Južna Koreja , Mongolija , Maroko , Katar , Saudijska Arabija , Španjolska i Sirija )Konjičko drvorezbarstvo Nestinarstvo , Bugarska Lefkaritika Parada kraljeva u jugoistočnoj ČeškojTradicionalni muzej u Kihnuu , Estonija Équitation Drveni konjić iz Zagorja , Etnografski muzej Zagreb Sinjska alka Svjetska baština u Hrvatskoj Kulturna baština (8)Prirodna baština (2)Nematerijalna (22)1) Zajednička svjetska baština Italije , Crne Gore i Hrvatske2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine , Crne Gore , Srbije i Hrvatske3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [3] 4) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske, Italije , Španjolske , Maroka i Portugala 5) Zajednička svjetska baština Hrvatske, Italije , Cipra , Belgije i Francuske 6) Zajednička svjetska baština više zemalja7) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske, Italije , Španjolske , Francuske , Slovenije i Švicarske 8) Zajednička svjetska baština Austrije , Bosne i Hercegovine , Hrvatske, Italije Mađarske , Rumunjske , Slovenije i Slovačke
Hurling , Irska Opera dei Pupi , Sicilija Svjetska baština u Italiji Kulturna dobra (53) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) •
Akvileja (1998.) •
Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski
Palermo i katedralne crkve u
Cefalù i
Monrealeu (2015.) •
Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte
Asiza (2000.) •
Portici Bolonje (2021.) •
Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci
prošeka Coneglianoa i
Valdobbiadenea (2019.) •
Caserta (
Palača u Caserti ,
Vanvitellijev akvadukt ,
San Leucio ) (1997.) •
Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole
Banditaccia i
Monterozzi (2004.) •
Cilento i Vallo di Diano (
Paestum ,
Velia ,
samostan u Paduli ) (1998.) •
Cinque Terre ,
Portovenere i otoci (
Palmaria ,
Tino i
Tinetto ) (1997.) •
Crespi d'Adda (1995.) •
Ferrara (1995.) •
Povijesno središte Firence (1982.) •
La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) •
Hadrijanova vila (1999.) •
Ivrea ,
industrijski grad 20. stoljeća (2018.) •
Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli , Brescia , Castelseprio , Spoletu , Campello sul Clitunno , Benevento , Monte Sant'Angelo ) (2011.) •
Mantova i
Sabbioneta (2008.) •
Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) •
Medici vile i vrtovi (2013.) •
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) •
Torre Civica, Piazza Grande i
Katedrala u Modeni (1997.) •
Povijesno središte Napulja (1995.) •
Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) •
Povijesno središte Pienze (1996.) •
Katedralni trg u Pisi (1987.) •
Pompeji ,
Herkulanej i
Oplontis (
Torre Annunziata ) (1997.) •
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) •
Raetinska pruga 1) (2008.) •
Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije , Neonova krstionica , Arijanska krstionica , Nadbiskupska kapelica u Raveni , Nova bazilika Svetog Apolinarija , Teodorikov mauzolej , Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi ) (1996.) •
Rezidencije Savojske dinastije (1997.) •
Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) •
Sacri Monti (2003.) •
San Gimignano (1990.) •
Siena (1995.) •
Sirakuza i
Pantalica (2005.) •
Su Nuraxi (1997.) •
Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) •
Villa d'Este (2001.) •
Trulli Alberobella (1996.) •
Urbino (1998.) •
Crteži doline Val Camonica (1979.) •
Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone , Catania , Militello in Val di Catania , Modica , Noto , Palazzolo Acreide , Ragusa , Scicli ) (2002.) •
Val d'Orcia (2004.) •
Venecija i
njezina laguna (1987.) •
Verona •
Vicenza i
Paladijeve vile •
Villa del Casale (1997.) •
Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) •
Veliki lječilišni gradovi Europe (
Montecatini Terme ) (2021.)
Prirodna dobra (5) Nematerijalna (9)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske , Italije, Španjolske , Maroka i Portugala
6) Zajedno s više zemalja
Svjetska baština u Latviji
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija , Norveška , Švedska , Finska , Estonija , Litva , Rusija , Bjelorusija , Ukrajina , Moldavija )
2) Zajednička svjetska baština Latvije , Estonije i Litve
Brdo križeva , Šiauliai , Litva Pohod bušara u Mohaču 2009. god.2020. – Ftira , kulinarska umjetnost i kultura spljoštenog kruha od dizanog tijesta
2021. – L-Għana , tradicija malteške narodne pjesme 2016.
2017. – Proizvodnja i glazba orgulja
2018. – Modrotisak (Blaudruck/Modrotisk/Kékfestés/Modrotlač), otiskivanje i bojanje indigom u Europi (svjetska baština više zemalja)[ 2]
2020. – Graditeljske radionice gotičkih katadrala ili Bauhütten, vještine i običaji izgradnje, te prijenos, razvoj znanja i inovacije[ 4]
2022.
Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48)Aachenska katedrala (1978.) •
Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) •
Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) •
Bamberg (1993.) • Mjesta
Bauhausa u
Dessau (
Bauhaus Dessau ),
Weimaru (
Škola umjetničkih zanata Weimar ) i
Bernau (
ADGB škola trgovačke unije ) (1996.) •
Bremenska gradska vijećnica i
Bremenski Roland (2004.) •
Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) •
Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) •
Granice Rimskog Carstva -
Donji germanski limes (2021.)
9) •
Granice Rimskog Carstva -
Dunavski limes (zapadni dio) (2021.)
10) •
Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) •
Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci , Babelsberg , Cecilienhof ) (1990.) •
Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) •
Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks
Hedeby i
Danevirke (2018.) •
Katedrala u Hildesheimu i
Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) •
Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska
djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu
7) (2016.) •
Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva ) 3) (1987.) •
Opatija Lorsch (1991.) •
Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) •
Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) •
Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i
Wittenbergu (1996.) •
Mathildenhöhe ,
umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) •
Opatija Maulbronn (1993.) •
Muzejski otok u
Berlinu (1999.) •
Katedrala u Naumburgu (2018.) •
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 4) (2011.) •
Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) •
Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) •
Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) •
Stari dio grada Regensburga (2006.) •
Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u
Trieru (
Porta Nigra ,
Amfiteatar u Trieru ,
Kaiserthermen ,
Konstantinova bazilika u Trieru ,
Barbarine toplice ,
Rimski most u Trieru ,
Igelski stup ),
Trierska katedrala i
Gospina crkva u Trieru (1986.) •
Rudarsko područje Rudne gore (2019.) •
Speicherstadt i Kontorhaus s
Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi:
Speyer ,
Worms i
Mainz (2021.) •
Stambena naselja berlinske moderne (2008.) •
Povijesne gradske jezgre Stralsunda i
Wismara (2002.) •
Katedrala u Speyeru (1981.) •
Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) •
Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden , Bad Ems i Bad Kissingen ) (2021.) •
Željezara u Völklingenu (1994.) •
Dvorac Wartburg (1999.) •
Klasicistički Weimar (1998.) •
Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) •
Park Wilhelmshöhe (2013.) •
Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) •
Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Prirodna baština (3)Nematerijalna svjetska baština (3)
Ples Căluşa , Rumunjska Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj Ples divova Patum de Berga , Španjolska Predmeti koji simboliziraju Novruz 2008. – Novruz (ili Nouruz ), proslava nove godine
2008. – Meddah umjetnost javnog pripovijedanja
2008. – Ceremonija Mevlevi Sema
2009. – Karađoz kazalište sjena
2009. – Âşıklık tradicija
2010. – Tradicijski Sohbet skupovi
2010. – Semah , ritual Alevi-Bektaşi vjernika
2010. – Kırkpınar ili rvački festival
2011. – Keşkek
2012. – Festival Mesir Macunu
2013. – Turska kava , kultura i tradicija
2014. – Ebru , turska umjetnost slikanja na vodi
2016. – Tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (Çini)
2016. – Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka , zajedno s drugim državama (Azerbajdžan , Iran , Kazahstan i Kirgistan )
2017. – Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva , tj. proljeća (zajedno s Makedonijom )
2017.
2018. – Nasljeđe Dede Qorquda/Korkyt Ata/Dede Korkuta, epska kultura, narodne priče i glazba (zajedno s Azerbajdžanom i Kazahstanom)
2019 – Tradicionalno tursko streličarstvo
2020.
Tradicionalna obavještajna i strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala/Göçürme (zajedno s Kazahstanom i Kirgistanom)
Umjetnost minijature (Zajedno s Iranom, Azerbajdžanom i Uzbekistanom)
2021. – Hüsn-i Hat, tradicionalna kaligrafija u islamskoj umjetnosti u Turskoj
2022.
Tradicionalni Ahlat kameni radovi *Tradicija kazivanja Nasreddin Hodja/ Molla Nesreddin/ Molla Ependi/ Apendi/ Afendi Kozhanasyr Anegdote (zajedno s više zemalja)
Uzgoj svila i tradicionalna proizvodnja svile za tkanje (zajedno s više zemalja)
Kultura Çaya (čaja ), simbol identiteta, gostoprimstva i društvene interakcije (zajedno s Azerbajdžanom) Svjetska baština u Turskoj Europa
Povijesni dijelovi Istanbula :
Konstantinov hipodrom , Aja Sofija , Aja Irena , Cisterna Bazilike , Crkva Hora , Teodozijeve zidine , džamije Ahmedija , Sulejmanija , Šehzada , Jeni , i palača Topkapi Saraj (1985.) •
Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Azija
Nematerijalna svjetska baština (20)Tradicija Âşıklık (2009.) •
Çini ,
tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) •
Ebru ,
turska umjetnost mramora (2014.) •
Hıderles (Ederlezi), proslava
Jurjeva , tj. proljeća
1) (2017.) •
Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka 2) (2016.) •
Kazalište sjena Karađoz (2009.) •
Keşkek (2011.) •
Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) •
Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) •
Festival Mesir Macunu (2012.) •
Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) •
Proslava nove godine Novruz 3) (2008.) •
Semah ,
ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) •
Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) •
Kultura i tradicija turske kave (2013.) •
Zviždući jezik * (2017.) •
Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom ) (2018.) • Tradicionalno
tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra:
Togyzqumalaq ,
Toguz Korgool ,
Mangala / Göçürme
(s Kazahstanom i Kirgistanom ) (2020.) •
Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom , Iranom i Uzbekistanom ) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan , Iran , Kazahstan i Kirgistan ) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti
↑ a b c d e f g h i (Ujedinjeni Arapski Emirati , Austrija , Belgija , Češka , Francuska , Njemačka , Mađarska , Italija , Kazahstan , Južna Koreja , Mongolija , Maroko , Pakistan , Portugal , Katar , Saudijska Arabija , Španjolska i Sirija ) na službenim stranicama UNESCO-a (engl. Preuzeto 5. studenog 2012.
↑ a b c d (Austrija , Češka , Njemačka , Mađarska , Slovačka )na službenim stranicama UNESCO-a (engl. Preuzeto 19. veljače 2021.
↑ a b c (Austrija , Grčka , Italija )na službenim stranicama UNESCO-a (engl. Preuzeto 19. veljače 2021.
↑ a b c d e f (Austrija , Njemačka , Francuska , Norveška i Švicarska )na službenim stranicama UNESCO-a (engl. Preuzeto 19. veljače 2021.
↑ a b c d Svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg) na službenim stranicama UNESCO-a
↑ Picking of iva grass on Ozren mountain . UNESCO. Pristupljeno 18. prosinca 2020. ↑ Grass mowing competition custom in Kupres . ich.unesco.org . UNESCO. Pristupljeno 18. prosinca 2020. ↑ a b c d e f Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Španjolske, Italije, Maroka i Portugala. Mediterranean diet na službenim stranicama UNESCO-a (engl.
↑ a b c d e f g h Zajednička svjetska baština više zemalja (Hrvatska, Cipar, Grčka, Francuska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska) na službenim stranicama UNESCO-a
↑ a b c Zajednička baština Estonije , Latvije i Litve
↑ UNESCO. 21. prosinca 2020. Sauna culture in Finland . unesco.org . UNESCO. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
Bjelorusija (5)
Bosna i Hercegovina (5)
.jpg)
,_2009.jpg)
Luksemburg (2)
Nizozemska (3)
Sjeverna Makedonija (5)
Španjolska (23)
