Prijeđi na sadržaj

Bellinzona

Koordinate: 46°12′N 9°1′E / 46.200°N 9.017°E / 46.200; 9.017
Izvor: Wikipedija
Bellinzona
Bellinzona
Grb
Grb grada Bellinzona
Osnovni podatci
Kanton Ticino
Distrikt Bellinzona
Jezik talijanski
Stanovništvo 17 373 (2011.)
Površina 19,1 km2
Visina 238 m
Koordinate 46°12′N 9°1′E / 46.200°N 9.017°E / 46.200; 9.017
Poštanski broj 6500
Gradonačelnik Mario Branda
Službena stranica www.bellinzona.ch
Karta
Karta grada Bellinzona

Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom. Grad je najpoznatiji po svoja tri dvorca (Castelgrande, Montebello i Sasso Corbaro) koji su 2000. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao izvanredan primjer srednjovjekovnih fortifikacija koje su čuvale strateški alpski prijelaz.

Panorama Bellizone

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Pogled na grad s Montebella

Bellinzona se nalazi istočno od rijeke Ticino u podnožju Alpa, te se proteže duž riječne doline, okružen masivom Saint-Gotthard.

Od 1997. godine Bellinzona ima površinu od 19.15 kvadratnih kilometara, od čega je 4.21 km² ili 22.0% poljoprivredno zemljište, 11.96 km² ili 62.5% pošumljeno, 4.55 km² ili 23.8% je urbano područje (stambena i prometna zona), a 0.47 km² ili 2.5% čine rijeke i jezera, dok je 0.09 km² ili 0.5% neiskorišteno neplodno zemljište.

Položaj dvoraca u Bellizoni
Bellinzona 1654. god. (Caspar Merian)

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Arheolozi su pronašli dokaze da je lokalitet dvorca Castel Grande bilo naseljeno još 2000. pr. Kr. u neolitu. Ovo mjesto, na obronku iznad rijeke Ticino, je bilo lako obranjivo, i Rimljani su ga zauzeli u 1. stoljeću te izgradili prvu utvrdu. U 5. stoljeću Langobardi grade dvorac Castel Grande, a 590. godine ga napadaju Franci. Bellizona se tada prvi put spominje kao Berinzona, Beliciona ili Birrinzona, a od 1168. kao Birizona. Zbog strateškog položaja koji je nadgledao alpske prijelaze St. Gotthard i San Bernardino Lukmanier, grad je imao veliku važnost. U 11. i 12. stoljeću drvene palisade se zamjenjuju kamenim gradskim zidinama. Grad Como ga je prodao Milanu 1242. godine, ali grad se buni 1340. godine i Milano ga opsjeda dva mjeseca i naposljetku osvaja. Tada su podignuta tri utvrdbena dvorca kako grad ne bi pao u ruke Švicarske konfederacije. Nakon što je nekoliko puta promijenio vlasnika, francuski kralj Lujo XII. ga je 1503. godine Aronskim sporazumom prepustio Švicarskoj konfederaciji.

God. 1803., osnutkom kantona Ticino, Bellizona je postala njegovom prijestolnicom.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Tri dvorca i obrambene zidine trgovačkog grada Bellizona
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Švicarska
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:884
Koordinate46°11′44″N 9°01′26″E / 46.195555°N 9.023809°E / 46.195555; 9.023809 (WD)
Bellinzona na zemljovidu Švicarske
Bellinzona
Bellinzona

U Bellizoni se nalazi 12 spomenika švicarske državne baštine, a tri dvorca (Castelgrande, Montebello i Sasso Corbaro), obrambene zidine i središte Starog grada su 2000. god. postale UNESCO-ova svjetska baština. Zaštićeno središte Starog grada uključuje tri crkve (Sta. Maria delle Grazie, Collegiata dei Ss. Pietro e Stefano i Sta. Biagio a Ravecchiai), kantonalni arhiv, javno kupatilo (Bagno Pubblico), srednju školu (Scuola media) u ulici Via Lavizzari 28. i Društveno kazalište (Teatro sociale).

Gradska vrata Murata
Ophodi koji povezuju Castelgrande i Montebello
Zgrada osiguranja Baloîse
  • Castelgrande (poznat i kao Stari dvorac, Un Castle i Dvorac sv. Mihovila) je od 1. do 13. stoljeća bila jedina utvrda u Bellizoni. Smješten je na brdu koje ima gotovo vertikalnu litici na sjeveru i strmu južnu stranu, te utvrda prati njegov oblik. Većina današnjeg dvorca je izgrađeno od 1250. – 1500., s tim da je u 18. i 19. stoljeću opsežno obnovljen. Većina unutarnjeg prostora je ravan otvoren prostor. On je nekad bio prepun zgradama koje je milanski vojvoda u 15. stoljeću porušio kako bi stvorio pregledan prostor za lakšu obranu iz dvaju gornjih utvrda. U isto vrijeme vanjske zidine su produžene i ojačane, i spojene na zapadne gradske zidine, a dodani su i novi tornjevi.[1]
  • Montebello (poznat i kao Mali, Novi ili Srednji dvorac, ali i Schwyz dvorac od 1506., i Dvorac sv. Martina od 1818. godine) se nalazi na istočnom dijelu grada i izgrađen je oko 1313. godine za obitelj Rusca, a do konca 14. stoljeća osvojila ga je obitelj Visconti. Obnovljen je i proširen od 1462. – 90. godine u današnji izgled, da bi propadao u 19. stoljeću i obnovljen 1903. godine.[2]

Malena kapela sv. Mihovila iz 1600. godine koja se oslanja na njegove južne zidine izgrađena je za vladavine tri kantona. Danas su u njegovim stambenim prostorijama smješteni arheološki i gradski muzej.

  • Sasso Corbaro (poznat kao Unterwalden dvorac poslije 1506., te Dvorac sv. Barbare poslije 1818. godine) nalazi se 600 metara jugozapadno od grada na jednoj stijeni i za razliku od druga dva, nije spojen s gradskim zidinama. Najstariji dio dvorca je sjeveroistočni toranj iz 1478. godine koji je izgrađen kako bi se zatvorio procjep u obrambenim zidinama grada.[3] Danas se u njemu nalazi muzej Sala Emma Poglia, raskošna drvena soba izgrađena za obitelj Emma u 17. stoljeću, u Olivoneu (Dolina Blenio) te kupljena i prenesena 1944. godine, najprije u Castelgrande, a potom 1989. u Sasso Corbaro. Soba je potpuno izgrađena od drveta kestena, a imala je posban štednjak za grijanje (stüva) s grbom obitelji Emma.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovnici govore talijanski i većinom su Rimokatolici. Povijest demografije je prikazano tablicom[4]:

1591 1781 1808 1850 1880 1910 1930 1950 1970 1990
Populacija oko 200 oko 1,100 1,260 3,209 4,036 10,406 10,706 12,060 16,979 16,849
Jezik njemački 140 1,028 831 807 1,040 681
francuski 6 74 127 162 179 209
talijanski 3,887 9,266 9,712 11,053 15,574 14,948
ostali 3 38 36 38 186 1,011
Religija Protestanti 43 632 550 577 844 626
Rimokatolici 3,985 8,947 9,577 11,196 15,817 14,592
ostali 8 827 579 287 318 1,631
Nacionalnost Švicarci 2,742 3,260 6,936 8,755 10,427 12,848 11,924
Stranci 467 776 3,470 1,951 1,633 4,131 4,925

Sport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bellinzona
  1. Službena stranica dvorca Castelgrande. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2013. Pristupljeno 6. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Službena stranica dvorca Montebello. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. listopada 2008. Pristupljeno 6. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Službena stranica dvorca Sasso Corbaro. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2008. Pristupljeno 6. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. (engl.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]