Armen Ohanian

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Armen Ohanian
Armen Ohanian
Rođenje Azerbajdžan, 1887.
Smrt Meksiko, 1976.
Nacionalnost Armenka
Zanimanje plesačica, koreografkinja, spisateljica, prevoditeljica, kazališna glumica
Politička stranka Meksička komunistička partija
Suprug Makedonio Garza
Portal: Životopis

Armen Ohanian (Azerbajdžan, 1887. - Mexico City, 1976.), armenska plesačica, koreografkinja, spisateljica, prevoditeljica i kazališna glumica, istaknuta armenska iseljenička umjetnica i komunistica.

Rođena je u Azerbajdžanu u dobrostojećoj armenskoj obitelji. Nakon razornog potresa 1902. s obitelji se seli u Baku, u kojem pohađa rusku školu, u kojoj je maturirala 1905. godine. Preživjela je armensko-tatarski pokolj u kojem joj je ubijen otac Emanuel. U Bakuu je započela glumačku karijeru koju nastavlja u Moskvi, gdje počinje plesati u Malom teatru.

Nakon kratkotrajnog angažmana u operi u Tbilisiju, odlazi u Iran, gdje je bila jedna od osnivača Perzijskog narodnog kazališta u Teheranu, u kojem je ostala poznata po ulozi u Gogoljevoj komediji Revizor, a i istakla se i u afirmaciji ruskih pisaca u Iranu. Zajedno s Orijentalnim plesačicama imala je turneju po Egiptu, Otomanskog Carstvu, a 1911. nastupila je i u Londonu. Po uzoru na Isidoru Duncan i njezine tehnike slobodnog plesa napisala je koreografije temeljene na armenskoj i iranskoj kulturi s kojima je nastupala diljem Europe tijekom 1920-ih.

Tako je osim Londona, nastupala i u Madridu, Parizu, Brusselu, Milanu, Sofiji, kao i u Sjedinjenim Državama i Meksiku. Njezini nastupi bili su dboro popraćeni u europskoj i američkoj javnosti, pa je osvrte na njih pisao i belgijski dramatičar Maurice Maeterlinck. Bila je jedna od najznačajnijih predstavnica Belle Époque u plesnoj i kazališnoj umjetnosti.

Pisati je počela još za boravka u Parizu 1912. godine. Šest godina kasnije izdana joj je prva knjiga Šamačka plesačica na francuskom, koju je lektorirao i uredio Anatole France. Djela su joj prevedena na engleski, njemački, švedski i finski. Poznata je i po svojim memoarima U pandžama civilizacije.

Početkom 1930-ih napušta plesačku karijeru i odlazi u Meksiko, gdje u Mexico Cityu osniva plesnu školu 1936. godine. Zajedno sa suprugom, meksičkim ekonomistom i diplomatom Makedoniom Garzom, bila je djelatna članica Meksičke komunističke partije te je prevela brojne sovjetske pisce s ruskog na španjolski. Godine 1946. objavila je knjigu Sretna Armenija na španjolskom, u kojoj odealizira sovjetsku vlast u Armeniji i komunizam.

VIše puta nastupala je po Meksiku (1940., 1941. i 1946.), kao i u Parizu (1949 i 1953.), unatoč poznim godinama. Tijekom svog drugog posjeta Sovjetskom savezu 1958., posjetila je Erevan u čijem je Muzeju književnosti i umjetnosti ostavila svoje zapise iz osobnog života. Pisala je i prevodila do smrti u Meksiku.