Belle Époque

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

La Belle Époque (fra., lijepo doba, lijepa epoha) je izraz koji je nastao poslije Prvog svjetskog rata i koji prvenstveno opisuje mirnodopski period u francuskoj povijesti od 1871. sve do 1914. Izraz se koristi općenito da bi se opisao i preovladavajući duh tog vremena u Europi..

Izraz oslikava pozitivne promjene u društvu koje su se odigrale u tom periodu, i raspoloženja poput ekonomskog rasta, bezbrižnosti i vjere u budućnost ali i nostalgično žaljenje za ovim periodom koje je nastalo u traumatiziranoj Francuskoj u poslijeratnom periodu.

Politika i ekonomija[uredi VE | uredi]

Francuska teriotajalno raste 1860. naslijedivši Nicu/Savoju, ali gubii oblast Alsace-Lorraine kroz mirovni sporazum 1871., gubitak koji je rodio osvetoljubivi francuski nacionalizam. Poslije francusko-pruskog rata slijedi međutim jedan dug, rijedak periood mira u Europi koji dovodi do velikog ekonomskog i tehiničkog napretka, osobito u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Italiji i Austro-Ugarskoj.

U Francuskoj tijekom Treće Republike (1871.-1940.), poslije depresije 1873.-1896., slijedi period ekonomskog rasta u okvirima onog što se u Francuskoj naziva druga industrijska revolucija. Ono što se prvenstveno povezuje s ovim periodom je optimizam i vjera u budućnost, koji nastupaju s izvanrednim tehničkim napretcima.

La belle époque nastaje onda kada buržoazija žanje plodove ekonomskog rasta i pravi velikogradske boulevarda, kafée, kabarée, umjetničke salone i koncertne kuće, svojim socijalnim prostorom. Ovaj period se u Francuskoj poistovjećuje u sa "les bains de mer", kupalištima koja nastaju u Francuskoj zbog novih željezničkih pruga.

Radnička klasa se diljem Europe, počinje organizirati u sindikate i političke stranke, i baš tijekom ovog perioda dolazi do osnivanja prvih europskih, socijalističkih strankaka koje počinju rasti i postaju sve moćnije. Podjela na desnicu i ljevicu, koja se još uvijek koristi, potječe iz ovog perioda.

Tijekom ovog doba u Francuskoj dolazi do niza afera a najpoznatija je bez sumnje bila Afera Dreyfus (1894.-1906).

Tehnologija[uredi VE | uredi]

Tijekom perioda dolazi do temeljnih promjena u društvu kroz veliki broj izuma, iz fotografije razvija se film, iz velocipeda razvija se bicikl, a manji i lakši motori omogućuju razvoj motorcikla, automobila i kasnije zrakoplova. Velika dostignuća ostvarena su također u kemiji, elektronici i željezničkoj industriji. Ogromno povjerenje u tehniku pokazalo se, između ostalog, u znanstveno fantastičnim romanima Julesa Verna.

Otkrića u medicini i higijeni dovode do smanjivanja smrtnosti i značajnog produženja životnog vijeka.

Umjetnost[uredi VE | uredi]

Slika Poljubac Gustava Klimta kao primjer secesijskog pravca

Tijekom époque nastaje više umjetničkih pravaca koji stalno mijenjaju europsku umjetnost na uštrb akademske i romantičke umjetnosti koje su dominirale umjetničkim životom prije ovog perioda.

Impresionizam sa svojim slikarstvom bio je polazna točka iz koje Paul Cézanne razvija postimpresionizam. On je pak bio inspiracija za razvoj fovizma (Henri Matisse) a kasnije i kubizma (Pablo Picasso) koji je bio polazna točka za modernizam.

Impresionizam je utjecao čak i na glazbenike poput Clauda Debussya (Preludij za poslijepodne jednog fauna po pjesmi Stéphanea Mallarméa) i Eriak Satiea (Gymnopédies).

U umjetnosti, ručnom radu, enterijeru i arhitekturi, secesija je bila od velikog značaja. Jedan od najznačajnijih umjetnika ovog pravca bio je Henri de Toulouse-Lautrec.

Kraj belle époque[uredi VE | uredi]

Prvi svjetski rat je brutalno prekinuo sav bezbrižni optimizam u budućnost. Tehnika je izgubila puno od svoje prijašnje karizme kroz masovna ubojstva tijekom rata. Čak i veliki broj revolucionara koji su zagovarali rušenje "starog svijeta" mijenjanju mišljenje zbog nedjela počinjenih u ratu. Neki povjesničari smatraju da se kraj la belle époque poklapa s potonućem putničkog broda Titanic 1912., događajem koji su mnogi shvatili kao dokaz da su tehnika i znanost bespomoćno stajali pred prirodnim katastrofama.

Vidi također[uredi VE | uredi]