Armenska visoravan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Koordinate: 39°42′1″N 44°17′19″E / 39.70028°N 44.28861°E / 39.70028; 44.28861

Armenska visoravan

Armenska visoravan (arm. Հայկական լեռնաշխարհ) – središnje planinsko područje, od tri planinska područja u sjevernom dijelu Bliskog istoka.

Na istoku, Armenska visoravan nastavlja se na Anadolijsku visoravan, na jugu je Iranska visoravan, a na sjeveru Veliki Kavkaz. Ovom planinskom sustavu pripadaju i planinski lanci Malog Kavkaza i Ararat koji je ujedno i najviši dio visoravni (visok 5165 m). Nadmorska visina raste idući prema središnjim dijelovima visoravni, i prosječno iznosi 1,500 do 3,000 metara.

Visoravan obuhvaća cijelo područje današnje Armenije, jug Gruzije, zapadni dio Azerbajdžana (uključujući Nahičevan), sjeverozapad Irana i istočni dio Turske. Ukupna površina iznosi oko 400,000 km².

Izrazito jaka vulkanska aktivnost u mezozoiku ostavila je na ovom području brojne ugašene vulkanske kupe (Ararat, Nemrut, Aragac). U području se nalaze i tri velika tektonska jezera: Urmija, Van i Sevan.

Iz ovog područja izvorno potječu pšenica i marelica, koje su se poslije proširile po svijetu.

Značajni vrhovi[uredi VE | uredi]

Artos, Van s otoka Akdamar.
# Vrh Visina Lokacija
1. Ararat 5,137 m Flag of Turkey.svg Ağrı
2. Aragac 4,095 m Flag of Armenia.svg Aragacotn
3. Süphan 4,058 m Flag of Turkey.svg Bitlis
4. Kapudžuh 3,906 m Flag of Armenia.svg Sjunik/Flag of Azerbaijan.svg Ordubadski rajon
5. Kezelbogaz 3,594 m Flag of Armenia.svg Sjunik
6. Aždahak 3,597 m Flag of Armenia.svg Geharkunik
7. Artos 3,515 m Flag of Turkey.svg Van

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Armenska visoravan