Veliki Kavkaz
Veliki Kavkaz
| |
|---|---|
| Gorje | |
 Planinski lanci Velikog Kavkaza. Pogled s juga na vrhove i ledenjake | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°30′N 45°30′E / 42.500°N 45.500°E |
| Dio gorja | Kavkaz |
| Država | |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh • visina: • koord.: | Elbrus 5.642 m 43°21′11″N 42°26′13″E / 43.353056°N 42.436944°E |
| Ostali vrhovi | Gistola, Šhara, Kazbek, Tebulosmta, Diklosmta, Bazardjuzju, Babadag |
| Geološka starost | Alpska orogeneza (kasni mezozoik i kenozoik) |
| Zadnja erupcija | 50. ± 50 |
| Planinarstvo | |
| Prvi uspon | (Zapadni vrh) 1874.: Florence Crauford Grove, Frederick Gardner, Horace Walker i njihov vodič Peter Knubel |
.png) Položaj 3 kavkaske državeVeliki Kavkaz na zemljovidu gorja Kavkaz  | |
Veliki Kavkaz (rus. Большой Кавказ, azerski: Böyük Qafqaz Dağları, lat.: Caucasus Maior) je najveći gorski lanac u Kavkazu.
Rasprostire se u duljini od 1200 km u pravcu zapad-sjeverozapad do istok-jugoistok, između Tamanskog poluotoka na Crnom moru do poluotoka Abserona na Kaspijskom jezeru, od Kavkaskog parka prirode (Кавказский государственный биосферный заповедник) u blizini Sočija na sjeveroistočnoj obali Crnog mora i skoro dosežući Baku na Kaspijskom jezeru.
Po smjeru istok-zapad ga se dijeli na tri dijela:
- Zapadni Kavkaz, od Crnog mora do Elbrusa
- Središnji Kavkaz, od Elbrusa do Kazbeka
- Istočni Kavkaz, od Kazbeka do Kaspijskog jezera
Državna međa Ruske Federacije s Gruzijom i Azerbajdžanom ide većim dijelom njegovim hrbatom.
- Elbrus, s 5642 m, najviši vrh u Europi
- Gistola (4859 m, 43°03′N 42°59′E / 43.05°N 42.99°E)
- Šhara (5201 m, 43°01′N 43°10′E / 43.01°N 43.17°E)
- Kazbek (5047 m, 42°45′N 44°33′E / 42.75°N 44.55°E)
- Tebulosmta (4493 m, 42°38′N 45°19′E / 42.64°N 45.32°E)
- Diklosmta (4285 m, 42°33′N 45°48′E / 42.55°N 45.80°E)
- Bazardjuzju (4466 m, 41°16′N 47°47′E / 41.27°N 47.79°E)
- Babadag (3629 m, 41°03′N 48°17′E / 41.05°N 48.29°E)