Austrijska galerija Belvedere
Austrijska galerija Belvedere | |
---|---|
Osnovan | 1903. |
Smještaj | Prinz Eugen-Straße 27, Beč, Austrija |
Vrsta | Umjetnički muzej |
Broj posjetitelja | 1.266.620 (2015.) |
Ravnatelj | Stella Rollig i Wolfgang Bergmann |
Službena stranica | belvedere.at |
Austrijska galerija Belvedere (njemački: Österreichische Galerie Belvedere) je muzej koji se nalazi u kompleksu palača Belvedere u Beču, Austrija.
Belvedere je izgrađen kao ljetna rezidencija Eugena Savojskog, a dizajnirao ga je Johann Lucas von Hildebrandt početkom 18. stoljeća. Poslije kraljevićeve smrti, Habsburgovci su otkupili njegove palače i većinu njegove umjetničke kolekcije. Različiti dijelovi kolekcije su izloženi u palačama Belvederea od 1781., a od 1903. u Donjem Belvederu osnovan je muzej, tada poznat kao Moderna galerija.[1] Poslije Prvog svjetskog rata muzeju je pridružen i Gornji Belvedere i oranžerija gdje su izložene privatne zbirke, te je preimenovan u Austrijsku galeriju (Österreichische Galerie) 1921. god. Osim reprezentativnog prostora palača u parku, Galeriji pripadaju i gradska zimska palača Eugena Savojskog i muzej moderne umjetnosti poznat kao „Kuća 21” (21er Haus) od 1958. god.
Od 1957. muzej izdaje vlastiti godišnjak, „Najave Austrijskih galerija” (Mitteilungen der österreichischen Galerie), i priređuje specijalne izložbe koje su u žarištu austrijske i svjetske likovne scene, tako su tu održane velike i pomno pripremane izložbe slika Vincenta van Gogha, Paula Gauguina, Paula Cézanna, Alfonsa Muche i brojnih drugih velikih slikara.
Od 2007. do 2016. muzej je vodila Agnes Husslein, bivša ravnateljica Rupertinuma iz Salzburga i Museum der Moderne, koja je unijela brojne inovacije.
Umjetnička djela koja posjeduje ova galerija uključuje slike od srednjeg vijeka, preko baroka do najnovijih radova iz 21. stoljeća. Galerija je podjeljena na tri glavne skupine:
- Austrijski barokni muzej (Donji Belvedere),
- Austrijska galerija slika 19. i 20. st. (Gornji Belvedere) i
- Austrijski muzej srednjovjekovne umjetnosti (Štale palače).[1]
Fokus galerije su vrijedna djela austrijskih slikara s kraja 19. stoljeća (Fin de Siècle) i secesije. Najpoznatiji slikari čija djela galerija posjeduje su Gustav Klimt i Egon Schiele.
-
Caspar David Friedrich, Krajolik Elbsandsteingebirgea (1822.)
-
Rudolf von Alt, Stephansdom s trga Eisen, 1832 (1832.)
-
Edgar Degas, Harlekini balerina
-
Hans Makart, Dama za Spinetom (1871.)
-
Vincent van Gogh, Dolina Auversa (1890.)
-
Giovanni Segantini, Zle majke (1894.)
-
Gustav Klimt, Judita s Holofernovom glavom, 1901. (uništena)
-
Claude Monet, Promenada, 1902.
-
Albin Egger-Lienz, Smrtonosni ples Anna Neuna, 1906.-1908.
-
Gustav Klimt, Poljubac, 1907.-1908.
-
Egon Schiele, Autoportret sa spuštenom glavom, 1912.
-
Egon Schiele, Zagrljaj, 1917.
- ↑ a b Österreichische Gallery (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 4. kolovoza 2017.