Prijeđi na sadržaj

Azerbajdžansko-gruzijska granica

Izvor: Wikipedija
Zemljovid Azerbajdžana, s Gruzijom na sjeverozapadu.

Azerbajdžansko-gruzijska granica je međunarodna granica između Azerbajdžana i Gruzije. Duga je 428 km, a proteže se od tromeđe s Armenijom na zapadu do tromeđe s Rusijom na istoku.[1]

Opis

[uredi | uredi kôd]

Granica počinje na zapadu na tromeđi s Armenijom i nastavlja kopnom prema sjeveroistoku, presijecajući jezero Jandari, prije nego što skrene na jugoistok, sve do blizine azerbejdžanskog Mingečaurskog umjetnog jezera. Zatim prati rijeku Alazani dok teče sjeveroistočno, a zatim sjeverozapadno. Granica zatim napušta rijeku istočno od Tsnorija i nastavlja kopnom do ruske tromeđe.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Rusija je svoje gruzijske i azerbejdžanske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi, Baku i Elisabethpol.

Etnička karta bivše gubernije Tiflis sa spornim okrugom Zakatali na istoku.

Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[5][6] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne. Spor između Azerbajdžana i Gruzije bio je fokusiran na područje Zakatalskog okruga unutar bivše Tifliske gubernije.[7]

Kad je Rusija priznala neovisnost Gruzije Moskovskim ugovorom (1920.), priznala je gruzijsko vlasništvo nad Zakatalom, što je izazvalo proteste azerbejdžanske vlade.[8][7] U svibnju 1920. dogovoreno je da će razgraničenje pod pokroviteljstvom Rusije odlučiti o sudbini tog područja.[7] Veći dio granice dogovoren je na mirovnim pregovorima održanim 12. lipnja 1920., a o odluka o okrugu Zakatali je prepuštena povjerenstvu pod vodstvom Rusije.[7][9]

Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija. Dana 5. srpnja 1921. Rusija je potvrdila da će nesporni dijelovi azerbejdžansko-gruzijske granice ostati takvi kakvi su bili, dok je Zakatali prebacila u Azerbajdžan, s tim da je ovaj sporazum finaliziran ugovorom 15. studenoga 1921.[7] Godine 1922. sve tri države bile su uključene u Transkavkaski SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.

Granica je postala međunarodna granica 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Radovi na delimitaciji granice počeli su 1994. godine, ali napredak je bio spor zbog preklapanja zahtjeva.[7][10] Dio granice oko Crvenog mosta ostaje miniran, naslijeđe Prvog rata za Nagorno-Karabah u 1990-ima, kada se Azerbejdžan bojao da će Armenija iskoristiti kaos u Gruziji i iskoristiti to područje za izvođenje napada na svoj teritorij.[11] Mjesto kompleksa samostana David Gareja, sveto mjesto Gruzijaca koje se nalazi neposredno uz granicu, pokazalo se posebno spornim.[7][12] U Gruziji postoji znatna azerbejdžanska manjina, koncentrirana posebno u južnim općinama regije Kvemo Kartli[13][14] kao i gruzijska manjina u Azerbajdžanu, koncentrirana posebno u regiji Saingilo gdje su poznati kao Ingloji.[15][16][17]

Naselja uz granicu

[uredi | uredi kôd]

Azerbajdžan

[uredi | uredi kôd]

Gruzija

[uredi | uredi kôd]

Granični prijelazi

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Granični prijelazi između Azerbajdžana i Gruzije
Granični prijelaz na crvenom mostu.
Otvaranje gruzijskog graničnog prijelaza Lagodekhi.

Između dvije zemlje prometuju sljedeći granični prijelazi:[18]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ CIA World Factbook - Georgia. Central Intelligence Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  2. ↑ The boundary between Turkey and the USSR (PDF). Siječanj 1952. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. travnja 2020. Pristupljeno 8. travnja 2020.
  3. ↑ John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90
  4. ↑ USSR-Iran Boundary (PDF). Veljača 1951. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. travnja 2020. Pristupljeno 9. travnja 2020.
  5. ↑ Richard Hovannisian. The Armenian people from ancient to modern times. str. 292–293. ISBN 978-0-333-61974-2. OCLC 312951712 (Armenian Perspective)
  6. ↑ Ezel Kural Shaw. 1977. Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975). History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge University Press. str. 326. OCLC 78646544 (Turkish Perspective)
  7. ↑ a b c d e f g Samkharadze, Nikoloz. Kolovoz 2020. Georgian State Border – Past and Present (PDF). Centre for Social Sciences. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 4. veljače 2021. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  8. ↑ Lang, DM (1962). A Modern History of Georgia, p. 226. London: Weidenfeld and Nicolson.
  9. ↑ Hille, Charlotte. 2010. State Building and Conflict Resolution in the Caucasus. Koninklijke Brill NV. Leiden, the Netherlands. str. 95. ISBN 978-90-04-17901-1
  10. ↑ Ekaterina Arkhipova. Prosinac 2016. Georgia and Azerbaijan: border delimitation and security challenges. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  11. ↑ Bradley Jardine. 19. rujna 2018. Azerbaijan-Georgia border dispute a political, and literal, minefield. Eurasianet. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  12. ↑ Michael Mainville. 3. svibnja 2007. Ancient monastery starts modern-day feud in Caucasus. Middle East Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2007. Pristupljeno 23. lipnja 2007. Neispravna vrijednost parametra |url-status=dead --> (pomoć)
  13. ↑ Jonathan Wheatley. Obstacles Impeding the Regional Integration of the Kvemo Kartli region of Georgia. European Centre for Minority Issues Working Paper #23. February 2005
  14. ↑ 2014 Georgian General Population Census - Demographic And Social Characteristics  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2019. (Wayback Machine). Retrieved 21 May 2017.
  15. ↑ Mahdavi, Shirin. 17. rujna 2018. Georgian Churches in Azerbaijan. Georgia Today. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 4. listopada 2020.
  16. ↑ Council of Europe: Secretariat of the Framework Convention for the Protection of National Minorities, Fourth Report submitted by Azerbaijan pursuant to Article 25, paragraph 2 of the Framework Convention for the Protection of National Minorities (Received on 10 January 2017), 10 January 2017, ACFC/SR/IV(2017)002
  17. ↑ Cornell, Svante E. 30. srpnja 2019. Are Georgia-Azerbaijan Relations at Risk?. CACI Analyst. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 10. rujna 2020.
  18. ↑ Border checkpoints of Georgia. State Commission on Migration Issues. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2023. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  19. ↑ Red Bridge Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  20. ↑ a b Georgia Border Crossings. Caravanistan. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  21. ↑ Mtkvari Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  22. ↑ Samtatskaro Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
  23. ↑ Lagodekhi Customs Checkpoint. Georgian Travel Guide. Pristupljeno 19. srpnja 2021.
v • u
Granice Azerbajdžana
v • u
Granice Gruzije
Abhazija (sporno) • Armenija • Azerbajdžan • Južna Osetija (sporno) • Rusija • Turska
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Azerbajdžansko-gruzijska_granica&oldid=6972731"