Alazani

Alazani
rijeka
Rijeka Alazani kod grada Ahmeta.
Alazani na zemljovidu porječja Kure
Položaj
Države	Gruzija Azerbajdžan
Fizikalne osobine
Duljina	351 km
Površina porječja	10800 km2
Istjek
• Prosječni	98 m3/s
Tok rijeke
Izvor	Veliki Borbalo, Veliki Kavkaz, Gruzija
• Koord.	42°25′18″N 45°14′04″E
Ušće	Mingečaursko jezero, Azerbajdžan
• Koord.	41°00′24″N 46°38′25″E
Slijev	kaspijski
Ulijeva se u	⤵ Kura → Kaspijsko jezero
Pritoci
• Lijevi	Katehčaj, Kurmuhčaj
izvor ušće Alazani na zemljovidu Gruzije

Alazani ili Alazanj (avarski: Алазан, azerski: Qanıx, cahurski: Дур, čečenski: Алаз, gruzijski: ალაზანი, ruski: Алаза́ни, Алаза́нь) je rijeka koja protječe kroz istočnu Gruziju i zapadni Azerbajdžan. Dio njezina toka predstavlja i prirodnu granicu između dviju zemalja. Duga je 351 km. Površina porječja iznosi 10800 km². Prosječni istjek iznosi 98 m³/s.

Izvire na Velikom Borbalu, dijelu Velikog Kavkaza, sjeverozapadno od grada Ahmete, koji opskrbljuje pitkom vodom i protječe njegovim južnim dijelom i nastavlja u smjeru pokrajine Kaheti tvoreći Alazansku dolinu, središte gruzijskog vinogradastva i vinarstva. Još u vrijeme perzijskih osvajanja, u dolini su se sadile izvorne kavkaske sorte vinove loze. Ulijeva se u Mingečaursko jezero koje se nalazi u blizini grada Mingečaur. Prije nastanka toga umjetnoga jezera ulijevala se u rijeku Kuru te joj je bila lijeva i najveća pritoka.

Zimi je vodostaj Alazanija vrlo nizak, a ponekad i dijelovi rijeke presuše. U rano proljeće, otapanjem snijega na Kavkazu, rijeka dobiva velike količine vode koje dovode do redovitih poplava u njezinoj dolini, značajnih za mjesnu poljoprivredu. Na planinskom dijelu toka, kineski ulagači izgradili su nekoliko manjih hidroelektrana, koje koriste njezin dobar hidroenergetski potencijal. Rijeka je poznata i po splavarenju. Koristi se i za navodnjavanje.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Alazani

• Kura Hrvatska enciklopedija.