Banoštor

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Banoštor
Pravoslavna crkva
Pravoslavna crkva
Koordinate: 45°12′N 19°36′E / 45.2°N 19.6°E / 45.2; 19.6Koordinate: 45°12′N 19°36′E / 45.2°N 19.6°E / 45.2; 19.6
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Općina Beočin
Površina
 - Ukupna 21.4 km²
Visina 158 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 780
 - Gustoća 36 stan./km²
Poštanski broj 21312
Pozivni broj 021
Registarska oznaka NS
Zemljovid
Banoštor na karti Srbija
Banoštor
Banoštor

Banoštor (ćir.: Баноштор, mađ.: Bánmonostor) je naselje u općini Beočin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Banoštor se nalazi u sjevernome Srijemu, u Vojvodini, koje pripada općini Beočin. Nalazi se na sjevernim padinama Fruške gore, uz obalu Dunava na podunavskom putu koji spaja Petrovaradin sa Ilokom i Vukovarom. Također, naselje je povezano sa bačkim naseljem Begeč, skelom preko Dunava. Od Novog Sada je udaljen 28 km. Preko Dunava je Park prirode Begečka jama, Šašićeva ada i Čerevićka ada, a južno je Nacionalni park Fruška gora. Cestom broj 119 prema zapadu iz Banoštora dođe se u naselje Korušku i Susek. Iz Koruške cesta vodi prema jugu u Sviloš i Grabovo. Cestom prema istoku dođe se u Čerević i u beočinsku najmlađu mjesnu zajednicu neobična imena, Brazilija.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Naseljen još u rimskom dobu. Rimska naseobina Bononia ili Malata. Hrvatski ban Bjeloš 1150. godine na ovom mjestu na svom imanju osnovao benediktinski samostan s crkvom sv. Stjepana Prvomučenika. Po banovom samostanu je Banoštor dobio ime (srednjovj. lat. bani monasterium: banov samostan), u dokumentima Banmonostor (Bán monostor). To je ime u 14. i 15. stoljeću potisnulo dotadašnje madž. ime Kön. Potkraj prve trećine 13. stoljeća mjesto dobiva na važnosti. Godine 1229. postao je sjedište srijemske biskupije. Pored crkvene uloge, naselje je bilo važno u trgovini i obrtništvu. Banoštor je mnogo stradao u tatarskim provalama. Do turskih prodora žitelji su Hrvati i Mađari. Turska osvajanja poharala su ovaj kraj. Banoštor je pretvoren u ruševine. Nakon oslobađanja krajeva od Osmanlija, naseljava se pravoslavni živalj i dolazi u sastav Podunavske vojne granice sve do 1745. godine, nakon toga u sastavu Komorskoga vlastelinstva, te od 1777. u okviru vlastelinstva Čerević.[2][3][4]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Banoštorci su radi unaprijeđenja vinogradarstva i vinarstva 2003. godine osnovali Klub ‘’Sveti Trifun’’. Člnaovi udruženja u posjedu imaju oko 80 ha vinograda i godišnje proizvedu preko 150 tisuća litara vina. U suradnji s MZ Banoštor i općinom Beočin vinari ‘’Svetog Trifuna’’ svake godine prvog vikenda u rujnu organiziraju tradicionalnu manifestaciju . ožujka ‘’Banoštorski dani grožđa’’. Banoštor je u okviru projekta „Bogatstvo različitosti” 2011. godine izabran među 10 najatraktivnijih sela u Vojvodini.[5]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U naselju Banoštor živi 780 stanovnika, od toga 659 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,7 kod muškaraca i 45,5 kod žena). U naselju ima 311 domaćinstava a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,51.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u naselju je živjelo 618 stanovnika.

Etnički sastav 2002.[6]
Narod Stanovnika %
Srbi 732 93,84%
Hrvati 17 2,17%
Slovaci 5 0,64%
Mađari 5 0,64%
Slovenci 3 0,38%
Nijemci 3 0,38%
ostali 5 0,60%
nepoznato 0 0,0%

[7] Kretanje broja stanovnika

Kultura[uredi VE | uredi]

Udruženje „Majkina radionica” bavi se njegovanjem bogatu srijemske tradicije, čiji je dio „trukovanje”, proizvodnja mustri koje se prenose – „trukuju”, na platno, po kojem se zatim veze.[5]

Udruženje žena ‘’Jana’’ bavi se humanitarnim radom od 1974. godine. 2009. godine proglašeno jednim od devet najuspješnijih ženskih udruženja u Vojvodini i ovjenčano Oktobarskom nagradom općine.[5]

Poznati Banoštorci[uredi VE | uredi]

  • Jovanka Rakić (1892. – 1972.), jedna od najpoznatijih krojačica i trukerki ovog kraja, izradila preko tisuću mustri[5]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Mesna zajednica „Brazilija", Općina Beočin
  2. Hrvatski leksikon, 1996., Banoštor
  3. Banoštor, Hrvatska enciklopedija
  4. Beloš - Hrvatski biografki leksikon
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Selo uspelo, Banoštor
  6. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku (Arhivirano 2. ožujka 2008.), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  7. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]