Srijemska biskupija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Srijemska biskupija
Dioecesis Sirmiensis
Područje biskupije, siva
Područje biskupije, siva
Područje
Država Hrvatska, Srbija
Metropolija Đakovačko-osječka
Statistika
Površina 3.766 km2
Katolici 50.000
Podatci
Obred Latinski
Promjena statusa 18. lipnja 2008. ponovno osamostaljena
Katedrala Katedrala sv. Demetrija
Vodstvo
Biskup Đuro Gašparović
Ostalo
Stanje od 13. srpnja 2015.

Srijemska biskupija je biskupija u Srbiji. Obuhvaća dio Vojvodine i dio Beograda.

Zemljopisni smještaj[uredi VE | uredi]

Biskupija obuhvaća područje čitavoga istočnog Srijema s gradom Petrovaradinom (Novi Sad priprada Subotičkoj biskupiji) u današnjoj Vojvodini, ali i župe koje se danas nalaze izvan granica te pokrajine u Srbiji (Zemun i Novi Beograd).

Povijest[uredi VE | uredi]

Bulom pape Klementa XIV. "Universi orbis Ecclesiis" od 9. srpnja 1773., spojene su Bosanska i Srijemska biskupija, i otad je nosila ime Srijemska biskupija", nastala je proširena Srijemska biskupija.

18. studenog 1963. promijenjeno joj je ime u "Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija", često skraćeno nazivana "Đakovačka i Srijemska" ili "Đakovačko-srijemskom" biskupijom.

18. lipnja 2008. odlukom pape Benedikta XVI. ponovno je uspostavljena Srijemska biskupija. Za prvog je biskupa ponovno osamostaljene biskupije papa postavio mons. Đuru Gašparovića, koji je do tada bio pomoćnim biskupom Đakovačko-srijemske biskupije.[1] Prema papinoj odluci, Srijemska biskupija pripada Đakovačko-osječkoj metropoliji, ali srijemski biskup nije član Hrvatske biskupske konferencije, već Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu.

Poznati svećenici[uredi VE | uredi]

Poznati svećenici koji su djelovali u ovoj biskupiji, bilo po svom svećenićkom radu, bilo po inim područjima ljudskog djelovanja (znanost, prosvjeta, politika).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Radio-Subotica Ponovno uspostavljena Srijemska biskupija, 19. lipnja 2008.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]