Bartolomej Đurđević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Bartolomej Đurđević (1506.1566.) hrvatski pisac, svjetski putnik, poliglot, autor prvoga tiskanog hrvatsko-latinskog rječnika.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u Maloj Mlaki kraj Zagreba.

On je prvi, ne samo Hrvat nego i Slaven, čiji su spisi bili poznati širom Europe. Njegovi su spisi imali velik utjecaj na vladare i poznate intelektualce onoga doba (Karlo V., papa Julije III. i na Luthera). On je ujedno tvorac i prvog rječnika u Hrvata (pola stoljeća stariji od čuvenog Vrančićeva rječnika iz 1595.).

Sudjelovao je u Mohačkoj bitci (1526.) i bio zarobljen, te se nalazi u Turskom sužanjstvu, gdje je 7 puta prodavan i 13 godina se nalazi u zarobljeništvu iz kojeg najzad bježi. Ti su događaji ostavili veliki trag na njega što se jako očitovalo u njegovom spisateljstvu. Konstantno upozorava na tursku opasnost i potiče protuturski otpor svih naroda Europe (putuje Papi u Rim) Godine 1544. u Antwerpenu (Nizozemska) izdana je knjiga "De Aflikacione tam capitorum..." koja sadrži i mali Hrvatsko-Latinski rječnik na štokavskoj ikavici, i molitve "Oče Naš, Zdravo Marijo..." Piše i djelo o običajima Turaka. Poznat je i pod imenom "Jeruzalemski hodočasnik".

Umro je u Rimu za posjeta Papi, kojeg je tražio da mu odobri vojnu protiv Turaka.

Izvori[uredi VE | uredi]