Koordinate: 45°04′N 18°33′E / 45.06°N 18.55°E / 45.06; 18.55

Bazik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bazik
Bazik na karti BiH
Bazik
Bazik
Bazik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska županija
Općina/Grad Domaljevac-Šamac
Zemljopisne koordinate 45°04′N 18°33′E / 45.06°N 18.55°E / 45.06; 18.55
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 539

Bazik je naseljeno mjesto u sastavu općine Domaljevac-Šamac u Federaciji Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.

Zemljopisni položaj i lokacija[uredi | uredi kôd]

Bazik, selo u sjeveroistočnoj Bosni, u sastavu je općine Domaljevac-Šamac. Prije rata u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995., Bazik je bio u sastavu općine Bosanski Šamac. Poslije rata ustrojena je općina Domaljevac-Šamac u čiji je sastav ušlo i naselje Bazik.

Zapadno od naselja Bazik nalazi se selo Grebnice, a istočno naselje Domaljevac. Bazik je smješten na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine neposredno uz rijeku Savu. Selo se prostire uz prometnicu Orašje – Bosanski Šamac i to 7 km od Bosanskog Šamca i 12 km od Orašja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Bazik
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Hrvati 485 (98,4 %) 526 (97,58 %) 509 (95,14 %) 569 (99,64 %)
Srbi 4 (0,8 %) 6 (1,11 %) 7 (1,30 %) 0
Muslimani (Bošnjaci) 2 (0,4 %) 0 0 1 (0,17 %)
Jugoslaveni - 4 (0,74 %) 3 (0,56 %) 0
ostali i nepoznato 2 (0,4 %) 3 (0,55 %) 16 (2,99 %) 1 (0,17 %)
ukupno 493 (100 %) 539 535 571

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Tijekom svoje su povijesti mještani Bazika svoje prihode ostvarivali uglavnom poljodjelskom aktivnošću. Pretežito se proizvode žitarice (kukuruz i pšenica), a u manjoj mjeri industrijsko bilje (soja) U uzgoju životinja prevladavaju svinjogojstvo i peradarstvo. Nekoć su govedarstvo i proizvodnja mlijeka imali značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali danas tih djelatnosti gotova pa i nema. Općom industrijalizacijom i deagrarizacijskim procesima koji su se zbivali sredinom 70-ih godina 20. stoljeća dio stanovništva napustio je poljoprivrednu proizvodnju i zaposlio se u obližnjim gradovima. Taj se trend nastavio sve do konca 20. stoljeća kada su deagrarzacijski procesi bili još očitiji. Danas se poljoprivrednom proizvodnjom bavi malen postotak mještana i to uglavnom s diversificiranim usmjerenjem u proizvodnji. Ostali, veći, dio stanovništva zaposlen je u tzv. državnim poslovima (općina, županija, carina, policija, vojska i sl.) čime osiguravaju materijalnu egzistenciju za sebe i članove svoje obitelji.

Pod područjem sela nalazi se oko 300 ha plodnog zemljišta koje obrađuje nekoliko OPG-ova što u osobnom vlasništvu što kroz zakupu. Najveći proizvođači konzumnih jaja su OPG Đure Brkića, Željka Brkića i Zvonke Lukača. Intezivna proizvodnja na njihovim farmama odlikuje se kapacitetom od ca 25 000 koka nesilica.


Šport[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bazik koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.