Bosanski Šamac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Bosanski Šamac. Za druga značenja pogledajte Bosanski Šamac (razdvojba).
Bosanski Šamac
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Vlast
 - Načelnik Đorđe Miličević (SDS)
Površina
 - Urbano područje 177.54 km2
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 5.390
 - Gustoća 154,56/km2
 - Urbano područje 19.041
 - Urbana gustoća 107.25 /km2
Poštanski broj 76230
Pozivni broj (+387) 054
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj općine Bosanski Šamac u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Bosanski Šamac u Bosni i Hercegovini

Bosanski Šamac (srp. Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada entitetu Republika Srpska.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem je službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Bosanski Šamac imala 32 960 stanovnika raspoređenih u 22 naselja.

Stanovništvo općine Bosanski Šamac
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Hrvati 2426 (14,05 %) 7456 (29,69 %) 14 731 (44,69 %) 14 327 (44,32 %) 14 336 (45,69 %)
Srbi 13 256 (76,74 %) 13.307 (52,98 %) 13 628 (41,34 %) 13 328 (41,23 %) 14 230 (45,35 %)
Muslimani 1265 (7,32 %) 2233 (8,85 %) 2233 (6,77 %) 1725 (5,33 %) 2192 (6,98 %)
Jugoslaveni 1755 (5,32 %) 2495 (7,71 %) 481 (1,53 %)
ostali i nepoznato 326 (1,89 %) 2129 (8,48 %) 613 (1,85 %) 445 (1,37 %) 135 (0,43 %)
ukupno 17 273 25 115 32 960 32 320 31 374

Bosanski Šamac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Bosanski Šamac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2178 (34,90 %) 1697 (30,27 %) 2163 (44,35 %)
Srbi 1755 (28,12 %) 1342 (23,94 %) 1500 (30,75 %)
Hrvati 827 (13,25 %) 687 (12,25 %) 726 (14,88 %)
Jugoslaveni 1195 (19,15 %) 1774 (31,65 %) 429 (8,79 %)
ostali i nepoznato 284 (4,55 %) 105 (1,87 %) 59 (1,20 %)
ukupno 6239 5605 4877

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Batkuša, Bosanski Šamac (dio), Brvnik (dio), Crkvina, Donja Slatina, Donji Hasić, Gajevi, Gornja Slatina, Gornji Hasić, Grebnice (dio), Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Obudovac, Pisari, Srednja Slatina, Škarić, Tišina (dio) i Zasavica.

Nacionalna se struktura promijenila u korist Srba zbog rata u BiH i etničkog čišćenja. Od dijela predratne općine koji je ostao u FBiH osnovana je nova općina Domaljevac-Šamac.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Bosanski Šamac najmlađe je naseljeno mjesto na području istoimene općine. Osnovan je 1863. godine. Dio je turskih projekata povezanih s naseljavanjem muslimanskog stanovništva iz Srbije: Užica, Sokola, Šapca i Beograda poslije poznatih zbivanja na Čukur-česmi u Beogradu 26. svibnja 1862. kada su Srbi napali Turke. Neposredni povod za revolt Srba bilo je ubojstvo srpskog dječaka. Njega je na beogradskoj Čukur-česmi ubio turski vojnik.

U vrijeme je naseljavanja muslimanskog stanovništva Bosanski Šamac praktično bio pust iako su ga i prije toga austrijski izvori označavali kao turski Šamac na Savi. U njemu su se, uz samo dvije kuće pravoslavnih Srba, Todora Gavrića i Riste Kovačevića, nalazila nagonicin skela, turski han i carinarnica. Tu je carinarnicu početkom listopada 1858. godine zapalio Pero Jovičić Stojanac iz obližnjeg sela Brvnika sa svojom družinom, u znak odmazde što su Turci iz Gradačca zaplijenili oružje koje je iz Austrougarske preko Slavonije pristiglo ustanicima bune prote Stevana Avramovića iz Orašja.

Osim muslimana pristiglih iz Srbije, u Šamac su se 1863. godine doselile i tri srpske obitelji iz Tešnja: Đurići, Patkovići i Liščići, a već 1864. godine i Petar Dimitrijević iz Sjenice porijeklom iz Velesa. Mihailovići su početkom dvadesetog stoljeća došli iz Zvornika, a Ristići su porijeklom iz Raške. U početku su Srbi iz Šamca išli u crkvu u Crkvini. Objekt Srpske pravoslavne crkve Svetog Dimitrija, remek-djelo sakralne arhitekture, podignut je 1934. godine. Groblje im je prvobitno bilo u Škariću. Crkvina i Škarić sela su vrlo blizu Bosanskog Šamca.

Što se muslimana tiče, bosanski vezir Topal Osman-paša naselio je na područje Šamca ukupno 292 obitelji sa 628 muških članova: iz Užica 214 obitelji s 452 muška člana, iz Sokola 31 obitelj sa 68 muških članova, iz Šapca 26 obitelji s 57 muških članova i 21 obitelj užičkih Roma s 51 muškim članom. Narednih godina naselilo se i nekoliko muslimanskih obitelji iz Beograda. Doseljeni muslimani držali su i do nekih srpskih običaja: đurđevdanski uranak, paljenje svijeća za krsnu slavu i drugo. U jednom austrijskom izvještaju iz 16. svibnja 1863. navedeno je da se povodom ovog naseljavanja kršćanima uzima zemlja bez odštete, a u izvještaju iz 4. lipnja iste godine ističe se ambicija Osman-paše da Šamac učini glavnim trgovačkim gradom u Bosni.

Pavši pod Republiku Srpsku, ime mu je promijenjeno u Šamac. Ustavni sud BiH 2004. godine vratio je ime Šamac.[1]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Neki su poznati ljudi iz Bosanskog Šamca:

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Znamenit je spomenik:

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bosanski Šamac koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bosanski Šamac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


  1. (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)