Bišina (Nevesinje, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bišina
Bišina na karti BiH
Bišina
Bišina
Bišina na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Nevesinje
Zemljopisne koordinate 43°15′46″N 18°02′51″E / 43.2628°N 18.0474°E / 43.2628; 18.0474Koordinate: 43°15′46″N 18°02′51″E / 43.2628°N 18.0474°E / 43.2628; 18.0474

Bišina su selo u općini Nevesinje, Republika Srpska, BiH. Nalazi se kod ceste od Nevesinja prema Kokorini i Mostaru, zapadno od Nevesinja. Naselje Bišina pripada nevesinjskoj župi.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Najznačajniji događaj u drugoj polovici 19. stoljeća je Nevesinjska puška, ispaljena 5. srpnja 1875. godine u Bišini, na Četnoj poljani iz ruku nevesinjskog hajduka i harambaše Pera Tunguza i njegove čete. Nakon toga po ostaloj Hercegovini izbio je ustanak protiv osmanske vlasti, dogovoren prijašnje godine. Uzroka je bilo mnogo. Neposredni povod bio je napad čete harambaše Pera Tunguza na turski karavan u Bišini, na Četnoj poljani, 5. srpnja 1875. godine i ubio sedam turskih kiridžija. [2]

U Austro-Ugarskoj bila je poštansko stajalište s oružničkom postajom.

U Šabanovića Dolu u Bivšini bilo je velikih hrvatskih obitelji.[3]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Jama na Bišini
Od zauzimanja Mostara 1945. i stabliziranja vlasti u Mostaru, OZNA je iz zloglasnih zatvora Ćelovina i Sjevernih logora do kraja 1946. svake noći odvodila veće živih i mrtvih zatočenika prema Nevesinju i na Bišini, obronku Veleža, ubijala i ubacivala u jamu. Jama Novakuša (Bišina) se nalazi blizu ceste Mostar - Nevesinje, na pola puta. Otvor joj je širok desetak metara i više puta tolike dubine. Masovna ubojstva zbivala su se u tim zatvorima, pa su mrtvaci dovažani ovdje, dopremani i strovaljivani u tu urušinu. Mali broj usmrćenih bio je prethodno izveden na sud. Većinom su dovoženi živi zatočenici blizu jame, strijeljani te strmoglavljivani u dubinu. Prema procjenama, u Novakušu je bačeno više žrtava negoli u Jazovku, vjerojatno najmanje 1500. Usmrćenike su bacali u Bišinu još 3 godine od kraja rata, posljednji 1948. godine. [4] Partizanska izvješća sadrže opis jeziva prizora gledanog sa vrha brežuljka, sa svuda po snijegu naokolo gomilama neprijateljskih leševa u raznim položajima, nagrđenih lica. Mjesne su vlasti tragove zločina vrlo jednostavno prikrile pretvarajući ovu jamu u odlagalište otpada. Nikad nisu dopustile istraživanje u ovoj jami.[5] Nakon rata Hrvati katolici su nestali iz Bišine.[6] Točnije, nakon pokolja koji su četnici napravili 1941. godine uoči Božića, kad su ubijeni i otac i stric poznatog hrvatskog književnika Borislava Arapovića, Hrvati se više nikada nisu vratili u Bišinu.[7]

Kultura[uredi VE | uredi]

U Bišini je katoličko groblje. [1] Umrli katolici pokapani su u Šabanovića Dolu u Bivšini.[3]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  2. Dinarsko gorje Velež
  3. 3,0 3,1 Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Puljići sa Gornjeg Brštanika, piše Anđelko Puljić dipl.oec. iz Donjeg Miholjca, 1. travnja 2007. (pristupljeno 27. lipnja 2017.)
  4. Nevesinje kod Mostara Isjek: MATE ŠIMUNDIĆ, HRVATSKI SMRTNI PUT, Split 2001. (stranica 456) (Politički zatvorenik, 41., str. 19. ) (pristupljeno 18. lipnja 2017.).
  5. Vecernji.ba Zoran Krešić: Jama Bišina istočno od Mostara krije stotine žrtava OZNA i komunista, 15. veljače 2015. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  6. Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje, 5. travnja 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
  7. Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [1] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bišina (Nevesinje, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.