Bihevioralni modernitet

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
gornjopaleolitske, 16.000 godina stare špiljske slikarije iz špilje Lascauxa u Francuskoj

Bihevioralni modernitet, termin koji se rabi u antropologiji, arheologiji i sociologiji za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje ljude i njihove recentne pretke od ostalih živućih primata i ostalih izumrlih hominidnih linija. To je točka u kojoj je Homo sapiens počeo demonstrirati mogućnost uporabe kompleksna simboličkog mišljenja i izražavati kulturnu kreativnost. Često se smatra da su ovi razvoji povezani s porijeklom jezika.[1]

Postoje dvije glavne teorije koje razmatraju vrijeme nastanka modernog čovječjeg ponašanja.[2] Jedna teorija drži da se bihevioralni modernitet pojavio kao iznenadan događaj prije oko 50 kya (prije 50.000 godina) tijekom prapovijesti, vjerojatno kao rezultat veće genske mutacije ili kao rezultat biološke reorganizacije mozga koja je dovela do nastanka modernih čovječjih prirodnih jezika.[3] Zagovornici ove teorije zovu taj događaj veliki skok naprijed[4] ili gornjopaleolitska revolucija.

Druga teorija drži da nikad nije postojala jedinstvena tehnološka ili kognitivna revolucija. Zagovornici ovog gledišta tvrde da je moderno čovječje ponašanje rezultat gradualne akumulacije znanja, vještina i kulture koji su se zbivali tijekom stotina tisuća godina čovječje evolucije.[5] Zagovornici ovog gledišta uključuju Stephena Oppenheimera, autora knjige Izvan edena, te Johna Skoylesa i Doriona Sagana, autore knjige Gore iznad zmajeva: evolucija humane inteligencije.

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]