Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.
| Bitka kraj Jurjevih stijena | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
.svg){kind=small} Habsburška Monarhija Kraljevina Hrvatska
|
.svg){kind=small} Osmansko Carstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Petar Zrinski
|
Ali-paša Čengić[1] (ratni zarobljenik) | ||||||
| Jačina | |||||||
| 2000[1] – 2500 | 8000 – 10.000[1] | ||||||
| Gubitci | |||||||
| 10 ubijenih | • 1500 – 2000 ubijenih • stotine zarobljenih | ||||||
Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca). Hrvatsku vojsku predvodio je grof Petar Zrinski, a osmansku vojsku, koja je bila četiri put brojnija, zapovjednik Ali-paša Čengić, sandžak-beg Bosanskog pašaluka.
Političko-vojna pozadina[uredi | uredi kôd]
Nakon početnih uspjeha protiv Osmanskog Carstva, Petar Zrinski je 1658. godine imenovan kapetanom Senja, Ogulina i cijelog Primorja. Tijekom ratova u Transilvaniji, osmanski zapovjednik Ali-paša Čengić planirao je osvojiti grad Otočac, a zatim izvršiti invaziju na Kranjsku. Vrhovni zapovjednik Vojne krajine Herbert Auersperg tom se prilikom povukao u Ljubljanu.[2]
Ishod bitke[uredi | uredi kôd]
Hrvatske su snage izvojevale veliku pobjedu.[3] Osmanskoga zapovjednika Ali-pašu Čengića zarobio je Petar Zrinski, a u bitki je poginula jedna petina Ali-pašine vojske.[1] Premda je Europa brujala o veličanstvenoj pobjedi, uskogrudnost, zavist i sitni sebeljubni interesi vrhovnog zapovjednika Vojne krajine generala Ivana Herberta Auersperga poništili su učinke pobjede: Zrinskog je tužio zbog neposluha, pa je Zrinski bio prisiljen predati ratni plijen i zatočenike.[4]
Značaj bitke[uredi | uredi kôd]
Pobjedom kod Jurjevih stijena zauvijek je spriječen prodor Osmanlija u Gacku. Poražena je cjelokupna vojska Bosanskog pašaluka,a Turci iz Bosne više nikad nisu napali teritorij Hrvatske.
Pobjeda kraj Jurjevih stijena je prva velika pobjeda isključivo hrvatske vojske poslije velikog poraza na Krbavskom polju 1493. godine. Slavljena je i u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Popis bitaka 1401. – 1800.
- Hrvatska pod Habsburzima
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Tomislav Šerbeđija, Uzroci, tijek i posljedice Zrinsko-frankopanske urote: diplomski rad, mentor: izv. prof. dr. sc. Darko Vitek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odsjek za povijest, Zagreb, 2019., str. 19., pristupljeno 22. rujna 2020.
- ↑ Zrinski, Petar IV. | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 3. rujna 2023.
- ↑ Petar IV. Zrinski, Hrvatska enciklopedija, LZMK
- ↑ Hrvoje Gračanin: Petar Zrinski s 2000 krajišnika potukao 8000 Turaka i - kažnjen, Večernji list, 4. srpnja 2010.