Prijeđi na sadržaj

KBC Sestre milosrdnice

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Logo KBC sestre milosrdnice
Logo KBC sestre milosrdnice
Osnovni podaci
Kategorijaklinički bolnički centar
SjedišteVinogradska cesta 29,
Zagreb
RavnateljProf.dr.sc. Davor Vagić, dr. med.
Službene stranice ustanove
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, glavni ulaz
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice u 19. stoljeću

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice[1] je jedan od dvaju zagrebačkih kliničkih bolničkih centara. Nastavna je baza za Medicinski i Stomatološki, Pravni, Filozofski, Prirodoslovno-matematički, Edukacijsko-rehabilitacijski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Zdravstveno veleučilište.

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice ukupno ima: 16 klinika i 6 zavoda / 3 klinička, Objedinjeni hitni bolnički prijem, Bolničku ljekarnu, Institut za klinička medicinska istraživanja te nemedicinske ustrojbene jedinice.

Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske u srpnju 2010. godine, Klinička bolnica "Sestre milosrdnice" združena je s Klinikom za traumatologiju, Klinikom za tumore i Klinikom za dječje bolesti, čime je formiran Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice. Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice od 27. travnja 2012. ponovno se kao samostalna izdvaja Klinika za dječje bolesti Zagreb.

BBC Sestre Milosrdnice Ima status dodatne lokacije Medicinskog i Stomatološkog fakulteta u CARNet-ovoj mreži.

U svom prostoru obuhvaća i dvije srednje škole: Školu za medicinske sestre i Školu za primalje.

Najstarija je klinička ustanova u Hrvatskoj i kolijevka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2021. obilježila je 175 godina postojanja.

Bolnica je smještena u Vinogradskoj cesti 29, u blizini šume Jelenovac.

Bolnica posluje i na lokacijama: Draškovićeva ulica 19, Zagreb i Ilica 197, Zagreb.

U KBC-u „Sestre milosrdnice” 10. srpnja 2019. otkrivena je spomen-ploča svim liječnicima i djelatnicima koji su sudjelovali u spašavanju Židova tijekom Drugog svjetskog rata, među kojima se posebno ističe Bogoljuba Jazvo, koja je od 1940. do 1945. godine obnašala dužnost upraviteljice.[2]

Vjerske ustanove

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

45°48′53″N 15°57′11″E / 45.8145932237949°N 15.9531676769257°E / 45.8145932237949; 15.9531676769257