Pravni fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
grb Sveučilišta

lat. Facultas iuridica Zagrabiensis
Osnovan 4. studenog 1776.
Dekan Hrvoje Sikirić
Zaposlenika 194 *
Studenata 5528 *
Studijski programi
Preddiplomski pravo

socijalni rad

Diplomski pravo

socijalni rad

Službena stranica
* podaci iz ak.god. 2004/05.

Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj. Nalazi se u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Pravni fakultet osnovan je 1776. godine, kada je Marija Terezija dekretom osnovala Kraljevsku akademiju znanosti. Na fakultetu trenutno studira oko pet tisuća sudenata. Na prvu godinu studija 2008. godine na integrirani diplomski pravni studij primljeno je 800, a preddiplomski studij socijalnog rada 160 studenata. Iste godine je diplomiralo oko 600 studenata.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nakon raspuštanja isusovačkog reda habsburška kraljica Marija Terezija oduzela je opsežne reforme u sustavu obrazovanja. Dekretom iz 1776. godine osnovala Kraljevsku akademiju znanosti (lat. Regia scientiarum academia) kao najvišu školsku ustanovu na području Hrvatske. Akademija je obuhvaćala tri fakulteta: Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica). U Pravni fakultet uključen je i dotadašnji političko-kameralni studij (osnovan 1769. u Varaždinu) za obrazovanje hrvatskih upravnih činovnika.

Na prvoj svečanoj sjednici Kraljevske akademije određeno je da nastava počne 4. studenog 1776. godine te se taj datum smatra danom osnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu. Prvi profesori izabrani su na temelju natječaja, a izbor je potvrdila kraljica Marija Terezija. U to doba fakultet je imao četri katedre: kanonsko pravo (ius canonicum) , međunarodno i opće javno pravo (ius gentium et ius publicum universale) , građansko i domovinsko pravo (institutiones iuris civilis et iuris patrii teheoretici) i političko-kameralne znanosti (politia qui accesserit studia cameralia quoque ac aeconomica). Nastava se održavala pretežito na latinskom jeziku.

Školski sustav u Habsburškoj Monarhiji preustrojen je 1850. godine. Zagrebačka Akademija je ukinuta, a Pravni fakultet se pretvara u Carsku kraljevsku Pravoslovnu akademiju (Regia academia iuris) koja je tako postala jedinom visokoškolskom ustanovom u Hrvatskoj sve do 1874. godine. Nastava se od 1850. održava i na hrvatskom jeziku. Nastojenjem bana Ivana Mažuranića i biskupa Strossmayera 19. listopada 1874. svečano otvoreno Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I.. Sveučilište je obuhvaćalo tri fakulteta: Bogoslovni, Pravoslovni i državoslovni te Mudroslovni fakultet. Sva nastava na fakultetu od tog trenutka se odvija samo na hrvatskom jeziku. Pod tim nazivom Fakultet djeluje do 1926. kada je preimenovan u današnji naziv Pravni fakultet.

U razdoblju između dva svjetska rata uz velike teškoće Fakultet uspijeva zadržati svoj identitet i atribut vodećeg u zemlji. U Pravni fakultet pripojena je 1968. Visoka upravna škola, a 1983. i Viša upravna škola te Interfakultetski studij za socijalne radnike. To je imalo za posljedicu organiziranje dvogodišnjeg upravnog studija za upravne pravnike i četverogodišnjeg socijalnog studija za diplomirane socijalne radnike. Porezni studij je djelovao na studiju od 1996. do 1998. godine.

Na Fakultetu je nastava sve do 1868. godine trajala tri godine kada se produžava na četiri. Uvođenjem Bolonjskog procesa 2005. godine integrirani studij za diplomiranog pravnika traje pet godina. U prvih sedamdesetipet godina na Pravnom fakultetu je bilo upisano oko dvije tisuće studenata. U Pravoslovnu akademiju je između 1850. i 1874. godišnje upisivano oko sedamdeset studenata, ukupno oko tisućusedamsto. Danas je na Fakultetu na dva studija upisano oko pet tisuća studenata.

Knjižnica[uredi VE | uredi]

Posebno je vrijedna knjižnica Pravnog fakulteta kao dragocjena osnova za znanstveni rad. Knjižnica Pravoslovne akademije imala je 1874. oko 22.000 svezaka. Danas se u njoj kao u najbogatijoj i najbolje opremljenoj pravnoj knjižnici u ovom dijelu Europe nalazi gotovo 200.000 svezaka, među njima i mnogi rariteti, koji pokrivaju sva pravna područja.

Studij[uredi VE | uredi]

Spomen ploča na kojoj piše: U zemaljskoj kući na mjestu današnje zgrade Sabora Republike Hrvatske počela je 4. studenog 1776. godine visokoškolska nastava prava u Hrvatskoj.

Na Pravnom fakultetu izvode dva preddiplomska i diplomska studija:

  • Integrirani preddiplomski i diplomski studij za diplomiranog pravnika
  • Preddiplomski studij za socijalnog radnika

te poslijediplomski studiji:

  • Građanskopravne znanosti
  • Trgovačko pravo
  • Međunarodno pravo
  • Kaznenopravne znanosti
  • Fiskalni sustav i fiskalna politika
  • Upravno političke znanosti
  • Europsko pravo
  • Socijalni rad
  • Socijalna politika

Katedre[uredi VE | uredi]

Zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu

Katedre su temeljne unutarnje ustrojbene jedinice nastavnog i znanstvenoistraživačkog rada na Fakultetu.

Na Pravnom fakultetu ustrojene su:

U okviru Studijskoga centra za socijalni rad ustrojene su:

  • Katedra za psihologiju
  • Katedra za teoriju i metodologiju socijalnog rada
  • Katedra za posebna područja socijalnog rada
  • Katedra za socijalnu politiku
  • Katedra za gerontologiju

Zavodi[uredi VE | uredi]

Zavodi su ustrojbene jedinice sastavljene od više katedri, sa statusom podružnica Fakulteta. Zavodi organiziraju i izvode znanstvenoistraživački i visokostručni rad u području pravnih znanosti koje obuhvaćaju znanstvene discipline u sklopu zavoda.

Na Fakultetu su ustrojeni:

  • Zavod za međunarodno pravo i poredbeno pravo,
  • Zavod za upravno-političke znanosti,
  • Zavod za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju,
  • Zavod za trgovačko pravo, pravo međunarodne trgovine, ekonomiku i financije,
  • Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo
  • Zavod za povijest prava i države.
  • Zavod za socijalnu politiku
  • Zavod za socijalni rad

Professores emeriti[uredi VE | uredi]

Professor emeritus je počasno znanstveno-nastavno zvanje koje dodjeljuje Sveučilište u Zagrebu zaslužnim redovitim profesorima u mirovini.

Professores emeriti Pravnog fakulteta u Zagrebu su:

Redoviti članovi HAZU[uredi VE | uredi]

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je hrvatska nacionalna akademija koja potiče i organizira znanstveni rad. Za redovitoga člana akademije može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Redoviti članovi imaju pravo na naziv akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije. Redovitih članova može biti do 160.

Akademici s Pravnog fakulteta su:

Poznati profesori[uredi VE | uredi]

Poznati studenti[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′38″N 15°58′13″E / 45.8105812337947°N 15.9702426195145°E / 45.8105812337947; 15.9702426195145