Majka

Izvor: Wikipedija
»Mama« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Mama (razdvojba).
Majka s djetetom

Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo. Ovisno o kontekstu, žene se mogu smatrati majkama na temelju toga što su dijete rodile ili su ga posvojile.

Nekoliko je pojmova vezanih u majčinstvo, a povezani su uz sljedeće uvjete: žena je dijete rodila, odgaja ga/ju, donirala je jajnu stanicu. Žene koje dijete rode, ali ne odgajaju, nazivaju se biološkim majkama; žene koje dijete rode, ali ne iz vlastita zametka, nazivaju se surogat majkama (u hrvatskom se jeziku koristi i pojam noseća majka[1]). Majkom djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili zametkom u procesu medicinski potpomognute oplodnje smatra se žena koja je dijete rodila.[2]

Gore navedeni pojmovi koji definiraju ulogu majke nisu ni iscrpni niti univerzalni, jer se svaka definicija 'majke' može razlikovati ovisno o tome kako su definirane društvene, kulturne i religijske uloge.

Često se u svakodnevnom govoru koristi naziv mama, a koriste se i mati (rus), mater (lat, grč), a u razgovornom jeziku među mladima roditeljica ili stara.[3]


Biološka majka[uredi | uredi kôd]

Biološko majčinstvo za ljude, kao i za druge sisavce, nastaje rađanjem potomka iz oplođene jajne stanice nakon trudnoće. Trudnoća nastaje ili spolnim odnosom ili postupcima medicinski potpomognute oplodnje, usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice.  

Kod ljudi trudnoća često traje oko 9 mjeseci, nakon čega žena može roditi ili vaginalnim putem ili putem carskog reza. Nakon što se dijete rodi, majka proizvodi mlijeko u procesu laktacije. Majčino mlijeko izvor je antitijela za imunološki sustav dojenčeta i obično jedini izvor prehrane za dojenčad prije nego što počnu jesti drugu hranu. Preporuke su da se stariju dojenčad i malu djecu nastavi dojiti, u kombinaciji s drugom hranom, koju treba uvesti otprilike od šestog mjeseca života.

Posvajateljica[uredi | uredi kôd]

Osim rađanjem djeteta, žena može postati majkom i posvajanjem. Posvojenje se u različitim oblicima prakticiralo kroz povijest, čak i prije ljudske civilizacije.[4] Suvremeni sustavi posvajanja, nastali u 20. stoljeću, regulirani su nacionalnim zakonodavstvom, a u Hrvatskoj je to Obiteljski zakon. 

U Hrvatskoj je postupak posvojenja dugotrajan i često zahtjevan, ali pomoć u procesu nude organizacije poput Adopte.[5]

Majčinstvo u homoseksualnim vezama[uredi | uredi kôd]

Mogućnost da lezbijke i biseksualne žene u istospolnim vezama (ili žene bez partnera) postanu majke povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim postajanja majkama u sklopu prijašnjih heteroseksualnih veza, homoseksualne žene majkama postaju i kroz postupak posvajanja ili doniranja sperme.

U svibnju 2021. godine u Hrvatskoj je donesena presuda prema kojoj nije dozvoljena diskriminacija posvojitelja na temelju njihova životnog partnerstva.[6]


Etimologija[uredi | uredi kôd]

Riječ mati je indoeuropska, praslavenska i baltoslavenska. Kao i u slučaju ot-ca riječ je potekla iz dječjeg govora: ma-, mama, maja, majka.[7]

Riječ mama na hrvatskome slična je ili jednaka po izgovoru i u mnogim drugim jezicima:

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Majka

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hrvatsko antropološko nazivlje (PDF)
  2. Obiteljski zakon NN 103/15,98/19
  3. Rječnik hrvatskog jezika
  4. Conn, Peter J. 2013. Adoption : a brief social and cultural history. Basingstoke. ISBN 978-1-137-33220-2. OCLC 830024484
  5. Adopta
  6. Dugine obitelji
  7. Tomislav Ladan, Riječi, Zagreb, 2000. str. 247, ISBN 953-6178-45-1